Pripremio: Filip Lukić
Manipulacija na društvenim mrežama, kroz otvaranje lažnih profila, kupovinu lajkova, pregleda i komentara, postaje unosan posao koji se iz Rusije sve brže širi u Evropu. Velike društvene mreže djeluju nemoćno pred rastućim biznisom, a sve više evropskih kompanija počinje da preprodaje ruske usluge. Time se ne samo narušava bezbjednost na internetu, već i otvara ogroman prostor za uticaj na političke i ekonomske događaje, navodi se u izvještaju koji je objavio Centar za strateške komunikacije NATO-a.
Pored toga što su usluge ove vrste lako dostupne i jeftine, samo tržište je neregulisano. Tako se za samo tri stotine eura može kupiti više od tri i po hiljade komentara, dvadeset hiljada pregleda i nešto više od pet hiljada pratilaca, navedeno je u izvještaju. Kupci su raznoliki, od pojedinaca koji manipulaciju koriste za sopstvenu promociju, preko kompanija koje žele da ostvare komercijalnu dobit, pa sve do državnih tijela i političara koji manipulaciju na mrežama koriste u političke svrhe.
Istraživači kupovali lažne profile
Tim koji je radio na istraživanju odlučio je da sprovede eksperiment i uloži tri stotine eura kako bi direktno pratio realizaciju naručenih aktivnosti. Takođe, istraživači su utvrdili i set kriterijuma na osnovu kojih su pratili na koji način četiri velike društvene mreže Fejsbuk (Facebook), Tviter (Twitter), Instagram i Jutjub (Youtube) odgovaraju na izazove manipulacije. Uočeno je da, kako bi kupljena količina manipulacije bila isporučena, više od osamnaest hiljada lažnih profila je bilo aktivirano.
Uprkos tome što predstavlja nepregledni izbor mogućnosti da se putem društvenih mreža utiče na javno mnjenje, istraživanje je pokazalo i da je 90 odsto kupljenih naloga i aktivnosti korišćeno u komercijalne, a ne političke svrhe. Međutim, zanimljivo je napomenuti to da se tip aktivnosti razlikuje u zavisnosti od mreže. Tako je, na primer, čak 4 od 5 objava na Fejsbuku korišćeno da se promoviše politički sadržaj.
Čak i ako korišćenje manipulativnih sadržaja u političke svrhe još uvijek ne predstavlja značajan dio aktivnosti, imajući u vidu brzinu rasta ove industrije, realno je očekivati da će udio značajno porasti u narednim godinama. Pored same svrhe u koje se manipulacija koristi, ono što posebno zabrinjava jeste neefikasnost Fejsbuka, Tvitera, Instagrama i Jutjuba da se izbore sa zloupotrebama sadržaja i manipulacijama.
Šta je sve manipulacija?
Manipulacija na društvenim mrežama podrazumijeva kreiranje lažnih naloga kojima je cilj, da kroz različite sadržaje, utiču na javno mnjenje, trendove i popularnost određenih aktera. Neki od lažnih profila, poznati kao “botovi”, proizvod su kompjuterskog programa i koštaju samo nekoliko centi.
Druge, one malo kompleksnije i skuplje, vode ljudi, te ih je nekada teško razlikovati od pravih korisnika. Cijena ovih naloga ide i do nekoliko stotina eura i onlajn mogu ostati do nekoliko godina.
Ono što predstavlja ogroman problem jeste činjenica da većina lažnih naloga, čak i nakon prijavljivanja od strane drugih korisnika, ostaje “živa” na internetu i po nekoliko nedjelja. To znači da kreatori naloga mogu nesmetano da nastave da koriste u manipulativne svrhe, uprkos tome što je kompanija upozorena na zloupotrebu.
“Tri nedjelje nakon prijave, u okviru istraživanja i sprovedenog eksperimenta, više od 95 odsto prijavljenih naloga i dalje je bilo aktivno. To, jednostavno, znači da je zloupotreba naloga prošla potpuno neopaženo i nekažnjeno”, upozoravaju iz NATO-a.
Uprkos tome što je borba protiv manipulacije na internetu sve samo ne laka i pri kraju, bitno je naglasiti da nisu sve mreže podjednako loše. Naravno, sve zavisi od novca i spremnosti kompanije da ulaže u unapređenje tehnika kojima se borbe protiv manipulacije. Tako na primjer Fejsbuk ima najbolje mehanizme za blokiranje lažnih profila, ali ne i za uklanjanje već objavljenih manipulativnih sadržaja.
“Tviter je trenutno najefikasniji u borbi protiv zloupotrebe sadržaja. Instagram je najjeftinija i najlakša mreža za manipulaciju, a Jutjub je jedina platforma koja je uspješna u borbi protiv manipulisanja brojem pregleda”, piše u izveštaju.
Iako može da zvuči paradoksalno imajući u vidu navedene podatke, društvene mreže i dalje su značajno bolje u borbi protiv lažnih naloga i pratilaca, nego u prepoznavanju i uklanjaju naručenih komentara i kupljenih pregleda. Stoga, činjenica da se godišnje blokira više od milion lažnih naloga, ne znači mnogo i predstavlja samo dio čitave priče. Uprkos tome što su društvene mreže ulagale u razvoj mehanizama koji bi se borili protiv otvaranja lažnih naloga, još uvek nijesu uspjele da pronađu adekvatni način da se izbore protiv manipulativnih sadržaja, koji se plasiraju sa ciljem da utiču na javno mnjenje.
“Primjetno je da Fejsbuk, Instagram, Tviter i Jutjub ne uspijevaju da se na adekvatan način izbore sa zloupotrebama i manipulacijama. Samoregulacija ne funkcioniše i nema naznaka da manipulisanje sadržajem na mrežama postaje otežano ili skuplje”, navodi se u izveštaju i dodaje da zbog svega toga ne treba da čudi činjenica da tržište manipulacije raste iz godine u godinu.
Može li se umanjiti efekat manipulacije?
Manipulacija na društvenim mrežama predstavlja nov način da se utiče na politička događanja, prije svega rezultate izbora, polarizuje javno mnjenje ili obezbijedi njegova podrška za određene političke odluke.
Imajući u vidu čitavu industriju koja je nastala kako bi zadovoljila i obezbijedila efikasne i jeftine mehanizme za manipulaciju preko društvenih mreža, kompanije kao što su Fejsbuk, Instagram, Tviter i Jutjub suočavaju se sa ogromnim teškoćama da se izbore sa rastućim izazovima i zaštite svoj sadržaj i svoje korisnike. Podatak da ove kompanije ne uspijevaju da uklone čak ni one profile i sadržaje koji su prijavljeni kao lažni od strane drugih korisnika, govori dovoljno o jačini manipulativne mašinerije koja je u međuvremenu izrasla.
Na osnovu sprovedenog istraživanja i uočenih izazova sa kojima se društvene mreže suočavaju, NATO predlaže da je potrebno uspostaviti nezavisni i tehnički dobro opremljen nadzor nad društvenim mrežama, povećati transparentnost društvenih mreža i konačno regulisati tržište na kom se “manipulativne usluge” prodaju.
Tržište manipulacije postalo je široko dostupno, jeftino i sa velikim brojem opcija za preprodaju sadržaja, što omogućuje njegovo nekontrolisano širenje, četiri najveće društvene mreže za sada ne uspijevaju da se na efikasan način izbore za zloupotrebama i manipulacijama, što predstavlja ogroman rizik po bezbjednost građana na internetu.