Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Nakon sedam najtoplijih godina za nama Zemlja stupa na „nepoznat teren“

Od okeanskih dubina do vrhova planina, pod neumoljivim djelovanjem otapanja glečera i ekstremnih meteoroloških pojava na čitavoj planeti, ekosistemi i populacije planete nestaju

Posljednjih sedam godina, od 2015. do 2021. biće najvjerovatnije najtoplije od kada se mjeri temperatura na Zemlji, objavila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO), upozorivši da planeta stupa na „nepoznat teren“.

Godišnji izvještaj o stanju klime „otkriva da se naša planeta mijenja pred našim očima“, naveo je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

„Od okeanskih dubina do vrhova planina, pod neumoljivim djelovanjem otapanja glečera i ekstremnih meteoroloških pojava na čitavoj planeti, ekosistemi i populacije planete nestaju“.

Konferencija o klimi COP26 koja je počela u nedjelju u Glazgovu i trajaće dvije nedjelje, trebalo bi da bude „prekretnica za čovječanstvo i za planetu“, dodao je u saopštenju.

U prvih devet mjeseci 2021. prosječna temperatura je porasla oko 1,09 stepeni Celzijusevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Zbog uticaja fenomena El Ninjo koji je početkom godine snizio temperaturu, ova godina neće potući rekord, ali će „najvjerovatnije“ ipak biti između petog i sedmog mjesta.

Tako bi proteklih sedam godina još jednom bile najtoplije dosad. Najtoplija je i dalje 2016.

Granicu od +1,5 stepeni preći ćemo već oko 2030.

Porast prosječne temperature u posljednjih 20 godina (2002 – 2021) prvi put premašuje simboličan prag od +1 stepeni Celzijusevih od sredine 19. vijeka kad su se ljudi počeli da koriste fosilna goriva na industrijskom nivou.

„Činjenica da je prosjek u posljednjih dvadeset godina premašio +1 stepen Celzijusev uticaće na razmišljanje učesnika COP26 koji nastoje da zadrže porast temperature u granicama utvrđenim Pariskim dogovorom“, kazao je Stiven Belčer, naučnik britanske meteorološke službe koji je učestvovao u pripremi izvještaja.

Glavni zadatak Pariskog dogovora je smanjenje emitovanja gasova sa efektom staklene bašte, kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na temperature znatno ispod +2 stepena Celzijusevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a ako je moguće i na +1,5 stepena Celzijusevih, prenosi Hina.

Ali uz sadašnje trendove, stručnjaci UN-a za klimu upozorili su da bi se granica +1,5 stepena Celzijusevih mogla dostići oko 2030.

Samo u 2021. svijet su zahvatile ekstremne vremenske prilike, toplotni talasi u Sjevernoj Americi i južnoj Evropi, razorni požari u Kanadi i u Sibiru, ledeni talas u središtu Sjedinjenih Država, jake padavine u Kini i na zapadu Evrope, i suša koja je prouzrokovala glad na Madagaskaru.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve