Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Mirzazade za Aktuelno: Za 44 dana Azerbejdžan stavio tačku na sukobe sa Jermenijom

U čast okončanja sukoba, kaže Mirzazade, u Azerbejdžanu će 10. decembra biti organizovana velika vojna parada, dok će se od naredne godine 8. novembar slaviti kao Dan pobjede, a 27. Semptembar, kada su sukobi počeli, kao Dan sjećanja.

Azerbejdžan je za 44 dana uspio da povrati teritorijalni integritet nad oblastima u području Nagorno-Karabaha i riješi krizu koja tri decenije izaziva napetosti i sukobe u odnosima sa Jemenijom i njenim teritorijalnim pretenzijama.  Ovo je istorijska pobjeda Azerbejdžana, kaže u razgovoru za portal Aktuelno  Sejran Mirzazada, direktor Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžan-Crna Gora.

U čast okončanja sukoba, kaže Mirzazade, u Azerbejdžanu će 10. decembra biti organizovana velika vojna parada, dok će se od naredne godine 8. novembar slaviti kao Dan pobjede, a 27. septembar, kada su sukobi počeli, kao Dan sjećanja.

”Dan kada je Azerbejdžan oslobodio grad Šuša, koji je kulturna baština Azerbejdžana –  8. novembar proglašen je za Dan pobjede. Takođe, 27. septembar, kada je Azerbejdžan uzvratio kontra ofanzivnim mjerama, obilježavaće se kao Dan sjećanja.  Ovo je istorijska pobjeda za Azerbejdžan. Prije dva i po mjeseca, niko ne bi mogao vjerovati što azerbejdžanska vojska može da uradi za 44 dana i riješi problem koji postoji 30 godina. To najveće države svijeta (Rusija, SAD, Francuska…) nijesu mogle da riješe. Mi smo zapravo implementirali rezoluciju Savjeta bezbjednosti i očekujemo zahvalnost za to. Podigli smo i autoritet Savjeta bezbjednosti, jer njihova rezolucija bez pobjede Azerbejdžana nije značila ništa, već je bila samo papir koji niko nije poštovao”, ističe u razgovoru za portal Aktuelno Mirzazade.

Nijedna država u svijetu, niti međunarodna organizacija, kako kaže Mirzazade, nije mogla da zaustavi Azerbejdžan da brani svoju teritoriju.

”Mi smo obnovili svoj teritorijalni integritet, čitava ta teritorija pripada Azerbejdžanu, uključujući i dio teritorije Nagorno-Karabaha gdje su mirovne snage Rusije i gdje živi jermensko stanovništvo. Mi sa jermenskim mirnim stanovništvom nemamo nikakvih problema. Na teritoriji Azerbejdžana živi 30.000 Jermena bez problema, a na teritoriji Jermenije nema nijednog Azerbejdžanca. Dakle, zajednički život je moguć samo ako neki separatistički lobi, snage iz dijaspore i nacionalisti iz Jermenije ne budu pravili probleme. Azerbejdžan je multietnička država i možemo da živimo u miru sa Jermenima”, poručuje on.

On je podsjetio da su 9. na 10. novembra, predsjednici Azerbejdžana, Rusije i Vlade Jermenije potpisali zajedničku izjavu koja se sastoji od devet tačaka i kojom se prekidaju ratni sukobi i povlače vojske zaraćenih strana.

“Jermenija je preuzela obavezu da do 20. novembra vrate nama jednu regiju, do 25. drugu i do 1. decembra treću regiju. I danas su te regije već vraćene, a one zauzimaju više od 5.000 kilometara kvadratnih površine. Zašto je Jermenija sada prihvatila naše uslove, zato što je naša vojska pokazala odlučnost da ovoga puta ide do kraja. Nijesmo htjeli rat, ali smo bili primorani da branimo svoju teritoriju. Azerbejdžan je za 44. dana oslobodio pola teritorije ratom, a pola dogovorom između Azerbejdžana, Rusije i Jermenije, to je u brojkama oko 11.000 kvadratnih kilometara što otprilike odgovara teritoriji Crne Gore. Dio Nagorno-Karabaha trenutno faktički nije pod našom kontrolom, ali pripada Azerbejdžanu. To je nama bitno. Ruske mirovne snage tamo će biti pet godina, a poslije toga ako Jermenija ili Azerbejdžan traže da napuste teritoriju, oni će morati to da urade. U slučaju da se to ne desi, mirovne snage Rusije mogu da produže boravak još pet godina. Azerbejdžan je prihvatio da obezbijedi koridor između Jermenije i dijela Nagorno-Karabaha koji se zove Lačinski koridor, po gradu Lačin. Širina tog koridora je pet kilometara, shodno međunarodnim standardima. Predviđeno je da se svi Azerbejdžanci, izbjeglice iz Nagorno-Karabaha, vrate svojim kućama. Takođe, Jermeni imaju pravo da se vrate na teritoriju koja je pod našom kontrolom. Dakle, da se vrate tamo gdje su živjeli prije sukoba. Svjesni smo da su prisutne velike emocije i sa jedne i sa druge strane s obzirom da smo imali sukobe, zbog toga su tu mirovne snage Rusije kojima vjerujemo i mi i jermenska strana. Postoji povjerenje”, objašnjava Mirzazade.

Vladu Azerbejdžana čeka izgradnja uništenih gradova

Pred Vladom Azerbejdžana je sada dosta posla. Sagovornik našeg portala kaže da su Jermeni ”sve porušili u pet regija – džamije, hramove, kuće, škole i da nije ostalo ništa”.

”Tamo su ostali samo zidovi. Sad naša Vlada mora od nule da izgradi te gradove. Pet regija je potpuno uništeno. Kada je naša vojska ušla, nije mogla da nađe mjesto gdje može podići azerbejdžansku zastavu. Mi smo obnovili nezavnisnot 1991. godine, ali tek sad možemo da kažemo da smo stvarno nezavisna država. Za problem rješavanja u Nagorno-Karabahu trebaće vrijeme i mi to sve razumijemo. Pregovarali smo 30 godina za ovo, sačekaćemo pet ili 10 godina, nije to problem. Dio Nagorno-Karabaha gdje sad žive Jermeni, najviše pate od ove situacije. Nemaju normalni život, uvijek su pod strahom. Oni su probali 30 godina da riješe problem bez Azerbejdžana i živjeli su pod strahom, svaki dan čekajući rat jer su znali da to nije njihova teritorija. Mislim da su prihvatili da je mirni život azerbejdžanskih Jermena moguć samo u sastavu Azerbejdžana. Nada za budućnost i sreća je samo u sastavu Azerbejdžana”, rekao je Mirzazade, naglašavajući da će obezbijediti sve što je potrebno za normalan život.

”Kada ponovo izgradimo gradove oko Nagorno-Karabaha, onda će Jermeni koji žive u Nagorno-Karabahu vidjeti kako žive ljudi pored njih i vremenom će sami doći do mišljenja da hoće da žive u sastavu Azerbejdžana zbog svoje budućnosti. Jermenski narod mora da bude pametan. Jermenija ima oko 2,5 miliona, a Azerbejdžan, Turska i Gruzija imaju zajedno oko 100 miliona stanovnika. I možete zamisliti da Jermenija ima teritorijalne pretenzije i prema Azerbejdžanu i Gruziji i Turskoj. Oni nas gledaju kao neprijatelje, iako mi njih ne. Nama ne treba ni centimetar teritorije Jermenije. Dakle, mi imamo predlog da Jermeni koji žive u Nagorno-Karabahu budu državljani Azerbejdžana, da napravimo saobraćajni i energetski koridor između Jedmenije i Turske i Jermenije, Irana, Azerbejdžana i Gruzije, da bi se razvijala Jermenija, jer bez toga ta država nema budućnosti. Jermenija sada ima i političku, ekonomsku, humanitarnu, socijalnu i demografsku krizu. Njima su svi krivi, a mi im svi dajemo ruku a oni neće. Ne mogu im se davati teritorije koje požele, toga nema.”

Mirzazada kaže da se od prvog dana sukoba Jermenija služila manipulacijama, optužujući Azerbejdžan da za njih ratuje turska vojska i teroristi iz Sirije. Međutim, činjenice su ih demantovale.

”Za 44 dana rata nije ubijen ni jedan turski vojnik, niti sirijski terorista. To su sve bile spekulacije da bi se privukla pažnja međunarodne zajednice. Htjeli su da pokažu međunarodnoj zajednici da se u Nagorno-Karabahu vodi međureligijski rat. To nema nikakve veze. Prije svega, to je naša teritorija i mi nju oslobađamo. Ako je to bio međuvjerski rat, zašto Gruzija i Ukrajina podržavaju Azerbejdžan? Zato što oni mnogo više znaju o konfliktu nego čitava međunarodna zajednica. Rusija je svojom intervencijom u ovom ratu spasila Jermeniju od velike katastrofe. Mi smo bili spremni da uđemo u glavni grad Nagorno-Karabaha”, naglašava direktor Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžan-Crna Gora.

Kako je sve počelo

Istorijat sukoba Azerbejdžana i Jermenije datira od raspada SSSR-a, kada je Azerbejdžan zajedno, sa još 14 drugih republika Sovjetskog saveza, dobio nezavisnost. Kako ističe naš sagovornik Mirazazade, pod okupacijom Jermenije posljednjih 30 godina nije bila samo oblast Nagorno-Karabah, već i sedam okolnih regija.

”Jermenija nije htjela da te teritorije vrati nama, već su zauzvrat tražili da mi priznamo nezavisnost Nagorno-Karabaha. To je za nas bilo neprihvatljivo i rekli smo ne. Od 1994. godine kada je potpisan Sporazum o prekidu vatre, mi smo pregovarali sa Jermenijom i nadali smo se da možemo ovaj problem da riješimo mirnim putem. Postojali su Madridski, Kazanski principi, čija suština je bila da Jermenija nama vrati pet regija oko Nagorno-Karabaha, a u drugoj fazi još dvije, dok bi mi njima trebali da obezbijedimo Lačanski koridor i svi Jermeni koji žive ovdje ostaju da žive tu, a imaju svoj kontakt sa Jermenijom. Jermeni to, međutim, nisu prihvatili. Ne samo to, nego su imali nove pretenzije prema teritoriji Azerbejdžana. Jermenija ima takav pristup – tamo gdje živi većinsko jermensko stanovništvo oni hoće autonomiju. Oni se i dalje povode za mitovima i legendom o velikoj Jermeniji koja je postojala prije 2000 godina, kojoj je pripadala čitava teritorija Azerbejdžana, dio teritorije Gruzije, dio Turske i dio Rusije. Oni sad promovišu tu ideju, da obnove nekadašnju imperiju. Svaka nova generacija Jermena se vaspitava u duhu da treba da osvoji neku novu teritoriju, dok ne obnove veliku Jermeniju. Zbog toga najviše ispašta jermenski narod”, objašnjava pozadinu sukoba Mirzazade.

Prema mišljenju našeg sagovornika, upravo zbog ideje velike Jermenije, oni nisu htjeli da vrate Azerbejdžanu regije.

”Oni su bili uvjereni da je ova generacija osvojila tu teritoriju, a da sljedeća generacija treba da osvoji drugu teritoriju i tako nastave dok ne obnove veliku imperiju”, dodaje on.

Nakon žestokog odgovora Azerbejdžana na ratni sukob koji je isprovocirala Jermenija, aspiracije ove države ostaće samo želja separatista i nacionalističkih krugova iz dijaspore. Epilog višedecenijskih sukoba je prekid vatre, ulazak mirovnih snaga Rusije, povratak okupiranih teritorija Azerbejdžanu, otvaranje koridora i povratak izbjeglica.

”Način na koji je reagovala moja zemlja daje nadu za neke druge države koje imaju problem sa očuvanjem teritorijalnog integriteta koji je za savku zemlju glavni atribut državnosti”, zaključuje Mirzazade.

A.Š.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

3 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Sono
08.12.2020-11:39 11:39

Neka ste odbranili svoje! Svaka cast!

SPACE Müstəqil Teleradio şirkəti
10.12.2020-07:51 07:51

[…] Ölkənin “Aktuelno.me” xəbər portalına müsahibəsində Azərbaycan–Monteneqro İqtisadi və Mədəni Əlaqələr Mərkəzinin direktoru Seyran Mirzəzadə bildirib ki, 44 günlük müharibə ilə Azərbaycan tarixi zəfərə nail olub. Ölkəmiz təkcə ərazi bütövlüyünü bərpa etməyib, həm də BMT qətnamələrini yerinə yetirərək 30 illik Dağlıq Qarabağ münaqişəsini həll edib.  […]

Azərbaycanın tarixi zəfəri Monteneqro və Serbiya mediasında işıqlandırılıb – FOTO | DEFAKTO.AZ
10.12.2020-07:59 07:59

[…] Ölkənin “Aktuelno.me” xəbər portalına müsahibəsində Azərbaycan–Monteneqro İqtisadi və Mədəni Əlaqələr Mərkəzinin direktoru Seyran Mirzəzadə bildirib ki, 44 günlük müharibə ilə Azərbaycan tarixi zəfərə nail olub. Ölkəmiz təkcə ərazi bütövlüyünü bərpa etməyib, həm də BMT qətnamələrini yerinə yetirərək 30 illik Dağlıq Qarabağ münaqişəsini həll edib.  […]