U komunikeu objavljenom nakon dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova grupe G7 razvijenih industrijskih zemalja u srijedu 5. maja, učesnici su potvrdili da je nastavak zajedničke posvećenosti sigurnosti, ekonomskom oporavku i evropskoj perspektivi šest zemalja Zapadnog Balkana ključna investicija u mir i stabilnost, te upozorili da navodni non-paperi narušavaju stabilnost regije.
Prema objavljenom sadržaju dva neformalna dokumenta koja se nazivaju non-paper, govori se o prekrajanju granice Srbije i Kosova, te se predviđa mogućnost otcjepljenja bh. entiteta Republike Srpske, pripajanja dijelova Crne Gore i Sjeverne Makedonije s albanskom većinom Albaniji, te priključenja dijela Bosne I Hercegovine, zapadne Hercegovine, Hrvatskoj.
“Neopravdana špekulacija o promjenama granica po etničkim linijama nije rješenje za izazove s kojima se suočava regija. Takve promjene predstavljale bi prijetnju regionalnoj sigurnosti. Odlučno odbijamo svaki pokušaj podrivanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine”, naveli su ministri.
U dokumentu su naglasili važnost unapređenja neophodnih unutrašnjih reformi, posebno vladavine prava, uključujući borbu protiv organiziranog kriminala, nezakonitog finansiranja i korupcije, teškim akcijama koje se poduzimaju protiv najgrubljih slučajeva.
“Stoga podržavamo formalno otvaranje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU) sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom”, naveli su u dokumentu.
Ministri su nadalje podržavali daljnji napredak u regionalnoj saradnji, posebno kroz zajedničko regionalno tržište, Zelenu agendu za Zapadni Balkan i Berlinski proces i pozvali na nastavak dijaloga između Srbije i Kosova.
“Pozivamo Kosovo i Srbiju da se konstruktivno uključe u pregovore u okviru dijaloga uz pomoć EU i da u potpunosti normalizuju svoje odnose kroz sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum koji doprinosi regionalnoj stabilnosti,” dodaju u komunikeu.
Takođe su izrazili podršku sprovođenju reformske agende koja se odnosi na pregovore o pristupanju EU sa Crnom Gorom i Srbijom i pozvali zemlje u regiji da prošire domaći politički prostor i poboljšaju okruženje za civilno društvo i nezavisne medije.
Pozvali su sve stranke u Bosni i Hercegovini da se usaglase i provedu izborne i ograničene ustavne reforme, presude Europskog suda za ljudska prava i blisko sarađuju s Uredom za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) i Venecijanskom komisijom na približavanju zemlje ka ostvarenju svojih demokratskih težnji.
U dokumentu takođe pozdravljaju kandidaturu Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, kojeg je predložila Njemačka federalna vlada 20. januara, 2021. godine.
On bi na toj poziciji trebao zamijeniti Valentina Inzka, austrijskog diplomatu koji je na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR) imenovan 2009. godine.