U posljednjih 50 godina nikad nije proizveden toliki broj matematičkih modela za predviđanje širenja zaraze kao sada, u vrijeme pandemije novog korona virusa, odnosno bolesti COVID-19.
Među najrespektabilnijim su uzimane prognoze londonskog Imperijalnog koledža, prenosi Tanjug, pozivajući se na italijanski dnevni list Sanita, namijenjen medicinskom osoblju.
Riječ je o je timu matematičara, fizičara, ekonomista i analitičara iz raznih područja, na čelu s prof. Neilom Fergusonom.
Njihove su prognoze, navodi se, uvijek bile najdetaljnije i najcitiranije, ali su imale i najviše uticaja na one koji donose odluke, političare u cijelom svijetu, te su uticale na mjere koje su vlasti poduzimale tokom pandemije korona virusa.
Srećom, piše list, najveći broj prognoza bio je pogrešan.
Primiti k znanju, ne donositi mjere
Na primjer, model koji je Imperijalni koledž napravio za Italiju predvidio je pola miliona mrtvih ne poduzme li Vlada nikakve mjere zaštite i gotovo 300.000 mrtvih uz zaštite i karanttin, koju je Italija uvela na cijeloj teritoriji, te 30.000 umrlih sedmično u odjeljenjima za intenzivnu njegu.
Te se prognoze nijesu ostvarile, a broj žrtava otprilike je desetina predviđenog.
I prognoze Imperijalnog koledža za razvoj epidemije COVID-a 19 u Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama bile su pogrešne.
Matematičkim modelima predviđanja epidemije daje se velik publicitet, uvažavaju ih oni koji donose odluke, ali ipak nijesu prihvaćeni ni objavljeni ni u jednom ozbiljnom naučnom časopisu.
Jedna od karakteristika pandemije COVID-a 19 jeste da je virus nov te da je bilo i još ima mnogo nepoznanica, pa je za pravljenje prognoza s toliko nepoznanica trebalo mnogo hrabrosti.
Prema pisanju lista Sanita, takve rezultate treba primati k znanju, ali ne i donositi strateške mjere na temelju njih.