Evropska narodna partija – EPP, koja okuplja evropske demohrišćanske i narodnjačke stranke, izabrala je u četvrtak, na kongresu u Helsinkiju, Njemca Manfreda Webera, člana bavarske Hrišćansko-socijalne unije – CSU, za svog “spitzenkandidata”.
EPP je birao vodećeg kandidata za predsjednika Evropske komisije i Weber sada ima velike izglede da to i postane. Weber je dobio 492 glasa, dok je njegov protukandidat, Finac Alexander Stubb, dobio 127 glasova.
Glasala su 621 izaslanika, sa dva nevažeća listića.
Weber je bio izraziti favorit i većina stranaka koje djeluju unutar EPP-a najavila je da će ga podržati.
Izbori u maju iduće godine
Weber bi u novembru 2019. godine mogao zamijeniti Luksemburžanina Jean-Claudea Junckera na dužnosti predsjednika EK-a.
Ta je dužnost dio velikih pregovora koji će slijediti nakon evropskih izbora, koji će biti održani između 23. i 26. maja 2019. godine.
Osim predsjednika EK-a, sljedeće godine trebaće izabrati novog predsjednika Evropskog vijeća, EP-a, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku i predsjednika Evropske centralne banke.
Evropska desnica je podijeljena zbog prisustva mađarskog populiste Viktora Orbana u njenim redovima.
Među temama u debati između Webera i Stubba u srijedu navečer je bilo i mjesto koje u EPP-u imaju Viktor Orban i njegova stranka Fidesz, koju optužuju za gaženje evropskih vrijednosti, posebno u vezi s prihvatom migranata.
Zadržavanje ‘zločestog djeteta’
No, njegovo izbacivanje nije bilo na dnevnom redu kongresa.
“Kao što sam često govorio, svaka porodica ima svoje zločesto dijete. No, radije ću svoje zločesto dijete zadržati u porodici i urazumiti ga”, rekao je predsjednik EPP-a, Francuz Joseph Daul, uoči početka kongresa.
U srijedu predvečer izaslanici su glasanjem prihvatili rezoluciju u kojoj se osuđuju – ne imenujući ih direktno – oni koji krše evropske vrijednosti i podsjeća na temeljna načela EU-a, kao što su “višestranačje, nezavisnost medija i vjerske slobode”.
“Pozivamo sve članove EPP-a da poštuju, štite i promoviraju te vrijednosti”, piše u rezoluciji, za koju su glasali i članovi Fidesza.
Izostavljena ‘liberalna demokratija’
Rečenica koja je stajala u prvoj verziji nacrta rezolucije i u kojoj se poziva vlade da se prema nevladinim udruženjima odnose “ravnopravno, bez obzira na njihovo političko opredjeljenje, pod uvjetom da njihovo djelovanje ostaje u granicama liberalne demokratije”, promijenjena je u završnoj verziji, u kojoj je “liberalna demokratija” zamijenjena pojmom “vladavina prava”, što bi se Orbanu moglo više svidjeti.
Mađarski čelnik misli da je liberalna demokratija doživjela neuspjeh i više nije sposobna osigurati kršćanske korijene njegove zemlje.
On bi radije da se koristi pojam kršćanska demokratija.
Izvor: Agencije, Aljazeera