Malezija je u utorak deportovala više od 1.000 zatvorenika iz Mjanmara u samo nekoliko sedmica nakon vojnog puča u toj zemlji, uprkos sudskom nalogu kojim je zaustavljena repatrijacija i lavine kritika, prenosi AFP.
Migranti, za koje aktivisti kažu da uključuju ranjive tražioce azila, otputovali su na tri broda mjanmarske mornarice iz malezijske vojne baze nakon što su stigli na prepunim kamionima i autobusima pod policijskom pratnjom.
Sjedinjene Države, Ujedinjene nacije i grupe za zaštitu prava kritikovale su ovu odluku, a samo nekoliko sati prije deportacije sud u Kuala Lumpuru naložio je da se deportacije privremeno zaustave kako bi se omogućio pravni spor.
Aktivisti tvrde da se sa ovim nije smjelo nastaviti budući da bi tako Malezija kršila međunarodne dužnosti protjerivanjem ranjivih osoba, a činjenica da je vojska preuzela vlast u Mjanmaru stavlja ih u još veći rizik.
No, brodovi su isplovili s 1.086 zatvorenika, a vlasti nisu dale objašnjenje zašto je sudski nalog ignorisan.
Amnesty International, jedna od grupa koja je pokrenula pravni spor, rekla je da je nastavak repatrijacije uprkos presudi “nehuman i poražavajući”.
“Ova odluka opasna po život utiče na živote više od 1.000 ljudi i njihovih porodica i ostavlja neizbrisivu mrlju u oblasti ljudskih prava u Maleziji”, rekla je Katrina Jorene Maliamauv, izvršna direktorica malezijskog ureda AI.
Phil Robertson, zamjenik direktora Human Rights Watch u Aziji, rekao je da ih je Malezija “vratila u ruke vojne hunte poznate po progonu onih koji iz političkih razloga bježe iz zemlje”.
Malezijski šef za imigracije Khairul Dzaimee Daud izrazio je uvjerenje da nijedan pripadnik progonjene manjine Rohingya – koji nisu prepoznati kao državljani u Mjanmaru – ili tražitelji azila nisu vraćeni.
“Svi oni koji su deportovani pristali su se da se vrate svojom voljom, bez prisile”, rekao je.
Grupe za zaštitu sumnjaju u tvrdnje vlasti da među vraćenima nije bilo tražilaca azila, jer UN nisu uspjeli provesti odgovarajuću procjenu.
Vlasti su ranije saopštile da će 1.200 pritvorenika biti deportovano i nije bilo jasno zašto je konačni broj manji.
Zvaničnici insistiraju na tome da su deportovane osobe počinili prekršaje poput boravka nakon isticanja vize i da je deportacija dio njihovog redovnog programa repatrijacije migranata iz siromašnijih dijelova Azije.
Prošle godine je vraćeno oko 37.000 stranaca. Malezija je dom milionima migranata koji rade na slabo plaćenim poslovima poput građevine.
Grupe za zaštitu prava rijetko pokreću pravne sporove protiv deportacija.
Ali, na to ih je potaknula zabrinutost zbog pogoršanja situacije u oblasti ljudskih prava u Mijanmaru od vojnog puča.
Inače, vojska je opravdala preuzimanje vlasti tvrdnjom, bez dokaza, da je na izborima u novembru, na kojima je pobijedila Nacionalna liga za demokratiju Aung San Su Ći – bilo mnoštvo neregularnosti. Liderka Mjanmara, koja je dobila Nobelovu nagradu za mir, i dalje je u kućnom pritvoru, kao i predsjednik države Vin Mint.
Najmanje 640 ljudi je uhapšeno, optuženo ili osuđeno od vojnog udara, saopštilo je Udruženje za pomoć političkim zatvorenicima.