Kubanske vlasti su, poslije masovnih protesta usred velike ekonomske krize pogoršane razornim posljedicama pandemije kovida-19, legalizovale mala i srednja privatna preduzeća, u velikoj promjeni u centralno planiranoj i kontrolisanoj privredi u kojoj su norma državne kompanije, pišu svjetski mediji.
Vidljivi znaci gnijeva
Kubanski režim suočava se s najvećom prijetnjom po svoj autoritet u posljednjih nekoliko decenija, samo četiri mjeseca pošto je predsjednik Migel Dias-Kanel konsolidovao vlast, piše The Financial Times, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Masovni protesti prošlog mjeseca, najveći od kubanske revolucije 1959, bili su vidljivi znak gneva podstaknutog ekonomskim kolapsom, smanjenjem zaliha hrane i povećanjem broja slučajeva koronavirusa, dok, kako navodi britanski list, strogo kontrolisan jednopartijski sistem i centralno planirana ekonomija daju Dias-Kanelu malo mogućnosti za rješavanje sve veće krize, što je dodatno zakomplikovano neočekivano tvrdom linijom administracije predsjednika Džoa Bajdena.
Protesti 11. jula brzo su ugušeni pošto su angažovane hiljade policajaca, a internet prekinut uz, prema navodima organizacija za ljudska prava, hapšenje više od 700 demonstranata. Međutim, ocejnjuje FT, rješavanje problema koji stoje iza demonstracija će biti mnogo teže.
Od preuzimanje funkcije predsjednika 2019, Dias-Kanel je pokušao da se uhvati u koštac s birokratijom, dok je vlada počela da sprovodi manje tržišne reforme kako bi Kubu gurnula u pravcu naprednijih komunističkih država, poput Vijetnama. Saveznici Kube, poput Meksika, Rusije i Venecuele, su nastavili da šalju pomoć, ali je to daleko od potrebnog, ističe FT i ukazuje na ocjene ekonomista da samo ozbiljne ekonomske reforme i obnova turizma mogu pomoći Kubi.
Poslije stagnacije od 2016. godine, kubanska ekonomija je prošle godine doživela pad usljed koronavirusa. Bruto domaći proizvod, prema zvaničnim podacima, 2020. je pao za 10,8 odsto i još dva odsto od januara do juna ove godine, u poređenju s istim periodom prošle godine.
Velika promjena
Poslije masovnih antivladinih protesta usred žestoke ekonomske krize prošlog mjeseca, kubanske komunističke vlasti legalizovale su mala i srednja privatna preduzeća sa do 100 zaposlenih, ukazuje BBC.
Predsjednik Dias-Kanel rekao je da Kuba preduzima čvrste korake da unaprijedi svoj ekonomski model, mada kritičari kažu da su vladini planovi reformi ubrzani zbog protesta u julu kada su se hiljade ljudi žalile na ekonomsko rasulo.
Odluka o malim i srednjim preduzećima donijeta u petak, 5. avgusta, kako navodi britanski javni servis, smatra se velikom promjenom u politici vlade ostrvske države u kojoj su norma državne kompanije.
Turizam, jedan od najvažnijih sektora kubanske privrede, devastiran je globalnim ograničenjima putovanja tokom pandemije. Takođe je ove godine žetva šećera, čiji izvoz predstavlja jedan od ključnih izvora zarade za Kubu, mnogo gora od očekivane.
Kao rezultat toga, vladine rezerve u stranoj valuti su iscrpljene, zbog čega ne može da plaća uvoznu robu da nadoknadi nestašice.
Nestrpljivo očekivana promjena
Pored velikog pomaka s odobrenjem malih i srednjih preduzeća, poslije najvećih demonstracija od revolucije koja je dovela na vlast Fidela Kastra 1959. godine, kubanska vlada je posljednjih mjeseci ubrzala reforme za modernizaciju ekonomije i da zaustavi najgoru ekonomsku krizu u zemlji u posljednje tri decenije, navodi agencija AFP.
Američki predsjednik Džo Bajden je zbog oštrog suzbijanja protesta uveo nove sankcije i zaprijetio dodatnim kaznenim mjerama ako komunistički režim ne odgovori na zahtjeve demonstranata za sveobuhvatnim promjenama.
Kubanska vlada u februaru je odlučila da veliki dio kontrolisane ekonomije otvori za privatni sektor, osim u ključnim područja kao što su zdravstvo, mediji i obrazovanje, ističe AFP, dodajući da je za samozaposlene dozvoljeno oko 2.000 aktivnosti.
Procjenjuje se da otprilike 600.000 Kubanaca radi u privatnom sektoru, što je oko 13 posto radne snage. Oni su, međutim, tražili uvođenje legalne strukture koja bi eksplicitno dozvolila njihovo poslovanje.
Iako je prošle nedjelje dato zeleno svetlo za mala i srednja preduzeća, premijer Manuel Marero Kruz u junu je upozorio da neće biti dozvoljeno da širenje privatnih aktivnosti ode predaleko „jer postoje granice koje se ne mogu preći“.
Ipak, konsultant specijalizovan za razvoj poslovanja Kube Oniel Dias rekao je da novi zakon o malim i srednjim preduzećima i dalje predstavlja prekretnicu koju su mnogi Kubanci godinama nestrpljivo očekivali.
Za kubansku ekonomiju to predstavlja ogroman korak koji će imati srednjoročne i dugoročne posljedice za rekonfiguraciju ekonomije, rekao je on za AFP.
Bez ispusnog ventila
Istovremeno, pod pritiskom ekonomske krize pogoršane pandemijom, pojačanim američkim sankcijama i smanjenjem pomoći od saveznika, sve više Kubanaca pokušava da opasnim putovanjem preko Floridskog moreuza nelegalno uđe u SAD, navodi AP.
Legalni načini odlaska u SAD otežani su pošto je administracija prethodnog predsjednika Donalda Trampa zatvorila američki konzulat 2017. poslije niza misterioznih obolijevanja među diplomatskim osobljem, za koje su neki tvrdili da bi mogla biti posljedice napada, što Kuba oštro negira.
Većina Kubanaca koji žele da dobiju američku vizu mora da ide u ambasade u drugim zemljama, što je gotovo nemoguće zbog velikog smanjenja vazdušnog saobraćaja tokom pandemije, a većina ionako ne može da priušti karte, osim ako im rodbina iz inostranstva ne pošalje novac.
To je, kako navodi AP, nagnalo mnoge Kubance da malim čamcima ili splavovima krenu na opasan put preko Floridskog moreuza.
Američka obalska straža saopštila je nedavno da je, od početka fiskalne godine 1. oktobra, na moru presrela 595 Kubanaca. To je više nego u bilo kojoj fiskalnoj godini od 2017. kada su SAD objavile da će vjerovatno i Kubanci koji stignu do obala SAD biti protjerani, budući da je okončana dugogodišnja politika odobravanja azila onima koji su stigli do kopna.
Ipak, to je daleko manje u poređenju sa skoro 5.400 zaustavljenih na moru 2016. godine ili tokom dramatičnih kriza 1994-1995. i 1980. godine, kada su kubanske vlasti privremeno prestale da sprječavaju odlaske, pa su desetine hiljada ljudi krenuli preko mora s hiljadama nastradalih.
To je takođe daleko manje od broja Kubanaca koji su nekako stigli do kontinenta, pa krenuli kopnom sjeverno ka SAD. Američka granična patrola evidentirala je 26.196 Kubanaca koji su pokušali da uđu u SAD bez dokumenata između 1. oktobra i 30. juna, većinom kopnenim putem.
Kubanska istoričarka Alina Barbara Lopes ukazala je da su dva ranija masovna egzodusa na moru izazvana krizama i da su kubanske vlasti otvorile granice kao svojevrsni ispusni ventil pred društvenim pritiskom.
Fidel Kastro je 1980. otvorio luku Mariel za ljude koji su željeli da odu i 125.000 Kubanaca je krenulo ka sjeveru, otvarajući političku krizu za administraciju tadašnjeg predsjednika SAD Džimija Kartera. Užasna ekonomska kriza ranih devedesetih, poslije kraha pomoći iz Sovjetskog Saveza, navela je desetine hiljada ljudi da krenu morem improvizovanim splavovima i čamcima.
Havana je, međutim, sada „u zamci“ pošto ne može da otvori svoje granice zbog migracionih sporazuma potpisanih s Vašingtonom poslije te krize, rekla je Lopes.
Kubanske vlasti priznaju da postoje „simptomi“ moguće migracione krize, ali kažu da bi ona mogla biti rješena ako bi predsjednik Bajden ispunio predizborno obećanje da će ukinuti strože Trampove sankcije, uvedene s ciljem da se Komunistička partija svrgne sa vlasti i nastavi dijalog koji je pokrenuo bivši američki predsjednik Barak Obama.