Turizam je okosnica grčke privrede. Ali, zbog pandemije koronavirusa sve je propalo, žale se tamošnji turistički radnici. To je katastrofa za čitavu zemlju, kojoj prijeti scenario gori od finansijske krize.
“Ovako nešto kao što je Halkidiki je jedinstveno”. Tako govore u Solunu, ukazujući pritom na predivne plaže, zelene šume i tirkizno more.
Ali pogled u Psakudiji na sjeveru Grčke može da zavara. Plaže jesu vikendom pune, ali to nisu platežni strani gosti – već Grci.
“U selu niko nije zaražen”
Polovina avgusta je špic sezone godišnjih odmora u Grčkoj. Tada ulice velikih gradova opuste, a slobodni dani provode se kolektivno na moru.
“Mi u selu nijesmo imali nijedan jedini slučaj zaraze koronavirusom, ali i pored toga nije došao niko”, žali se Melisa, vlasnica bara na plaži.
Kaže da je u poređenju s prošlom godinom posao opao za 80 odsto. Ipak, trudi se da ostane optimistična: “Ovdje svako svakom pomaže. Nadamo se da ćemo preživjeti zimu, barem ove godine. A šta nosi sljedeća – ne znam.”
Prvo crna ovca, a onda uzor
Brzom reakcijom grčke vlade u martu i aprilu širenje virusa svedeno je na minimum. Grci su mogli da budu ponosni. S mnogo strpljenja sprovodile su se sve mjere u borbi protiv pandemije koronavirusa: nosile su se maske, držala fizička distanca u supermarketima, ostajalo se kod kuće.
Ministar za razvoj Adonis Georgijadis kaže da je Grčka od crne ovce Evrope postala uzor. Međunarodna štampa Grčku je opisivala kao omiljenu destinaciju turista tokom korona-ljeta.
Ali kada su aerodromi 1. jula djelimično otvoreni za međunarodni vazdušni saobraćaj, obično pune čekaonice ostale su prazne. Rijeke turista su izostale.
“Mi smo došli uprkos koroni”, priča jedna žena iz Berlina dok sjedi na plaži sa dvije prijateljice. Ona nije dozvolila da je uplaše problemi oko ulaska u zemlju. “Na aerodromu je sve prošlo glatko.”
Drugi talas zaraze u Grčkoj?
Ali komplikacija je zaista bilo. Za ulazak u Grčku neophodan je tzv. QR-kod kojim se registruju putnici. Početkom jula, mnogi turisti o tome nijesu bili informisani. Drugi pričaju da su imali problema da ispune elektronski formular za ulazak u zemlju.
Najdramatičnija situacija bila je na granicama prema susjednim zemljama, Bugarskoj i Albaniji. Ljudi su na granicama čekali i po nekoliko dana.
“Platio sam sto eura test na antitijela”, kaže jedan turista iz Bugarske, koji je u Pereu na sjeveru Grčke stigao prije pet dana. Ali, na granici su morali još jednom da ga testiraju i onda je morao da ostane u hotelu 24 sata. Grci su veoma strahovali od toga da će turisti donijeti kovid 19 u zemlju.
Ali sada, kao i u drugim zemljama, i u Grčkoj raste broj zaraženih. To izgleda nema veze s turistima. U saopštenju za medije Univerziteta Aristotel iz Soluna navodi se da je porast broja infekcija bio uočljiv i prije otvaranja granica.
Molba mladima
U međuvremenu, barovi i restorani u Solunu moraju da zatvaraju u ponoć. Vlada posebno moli mlade da virus shvate ozbiljno i da u ljetnjem zanosu ne zapostavljaju rizike po zdravlje.
“Nemoj da budeš kriv za to što se zarazio tvoj bližnji”, apeluje na mlade sugrađane premijer Kirijakos Micotakis preko Tvitera.
“Zima će biti teška”
Ali mnogi Grci imaju i druge brige – ekonomske. A one su veće od straha od korone. To zna i Grigoris Tasios, predsjedavajući grčkom Udruženju hotelijera. I njegov hotel u Psakudiji ove godine je prazan. Znatno je snizio cijene, ali turisti ipak nijesu došli.
“Kapaciteti su popunjeni oko 30 do 35 odsto. U avgustu je čini se malo bolje, jer imamo više turista iz same Grčke.” Ipak, korona je nanijela ogromnu štetu turizmu u Grčkoj.
“Računamo s 15 milijardi gubitka u poređenju sa 2019, kada su prihodi od turizma bili 18 milijardi eura”, kaže Tasios.
Turizam je 2019. punio 20 odsto grčkog bruto društvenog proizvoda. Stoga mnogi Grci s pravom strahuju za svoju egzistenciju. Ostaje da se vidi da li će paket pomoći Evropske unije od 750 milijardi eura – od kojih su za Grčku predviđene 32 milijarde – pomoći da se nadoknade ogromni gubici, i to ne samo u turizmu.
Jedno je sigurno: ako sljedeća godina ne donese značajnija poboljšanja, to bi moglo da ima takve posljedice koje bi u sjenku bacile čak i finansijsku krizu iz 2010.