Mediji stalno šire vijesti o novim, navodno još opasnijim sojevima covid-19 virusa. Koliko je opasan mutant P.1? Pojavio se u januaru Brazilu, a međuvremenu je stigao i do Evrope.
Pouzdana internet adresa za provjeru medicinskih podataka Pubmed Nacionalne medicinske biblioteke američke vlade koja sakuplja medicinske članke iz čitavog svijeta, do početka aprila nije našla mnogo naučnih podataka o soju virusa P.1. Ipak navodi naučni rad sa sjevera Brazila koji pokazuje da se taj soj ponaša netipično i da bi se moglo zaključiti da je zarazniji od “klasične” varijante.
Virus se u Brazilu širi vrtoglavom brzinom i prema podacima od 8. aprila je u toj zemlji zaraženo preko 13 miliona ljudi – na 211 miliona stanovnika.
A da li je taj soj toliko smrtonosniji, to je teško reći: tačno je da je broj umrlih drastično porastao, početkom januara je umiralo po oko 1000 ljudi svakog dana, sad ih je već i po 3000. Ali tu treba uzeti u obzir da je i zdravstvo gotovo kolabiralo.
Isto tako je samo pretpostavka koja se prenosi u medijima kako je tamo već 90 odsto novooboljelih od tog novog soja, zbog stanja u tamošnjem zdravstvu je nemoguće provjeravati genetski kod virusa kod svakog oboljelog.
Šta se zna o soju P.1?
Isto tako je nesporno da je taj soj već registrovan i u Meksiku ili Kolumbiji, a stigao je i u Evropu, u Belgiju i Švedsku.
Soj P.1 je utvrđen 10. januara u Brazilu i na virusu SARS-CoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na “bodljikavom” proteinu, po čemu se može zaključiti da tako lakše prodire u ćelije. Problematična je i mutacija E484K koja, opet tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koji su već preboljeli koronu i koji su stvorili imunitet.
Taj zaključak je utemeljen na činjenici da se soj P.1 posebno širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus jer je tamo mnogo osoba obojlelo od korone već u prvom talasu pandemije. Pretpostavlja se i da taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se vjeruje kako su te promene nastale nezavisno.
Da li je tok bolesti teži kod tog soja?
Prema dosadašnjim iskustvima iz drugih zemalja ljekari su skloni da kažu – ne, nije. Ali teško je definitivno odgovoriti, baš zbog povećane zaraznosti i pretrpanosti bolnica
Deluje li vakcina i protiv soja P.1?
I tu još nema jednostavnog odgovora: poznato je da preparati AstraZeneke i Bajontek/Fajzera u laboratoriji stvaraju antijetela i protiv soja P.1, ali je poznato i da AstraZeneka nije toliko djelotvorna protiv virusa sa “južnoafričkom” mutacijom B.1.351.
Međutim, već se i s drugim preparatima pokazalo kako i vakcinisane osobe mogu biti “napadnute” virusom, ali kako je onda tok bolesti mnogo blaži. Utoliko se može reći i da postojeće vakcine do neke mjere deluju i protiv soja P.1, ali o tome se još intenzivno istražuje.