Četvrtak, 25 Jula, 2024
Rubrika:

Ko je Džulijan Asanž i kako je poslije dugo godina zatvora sada nadomak slobode

Umjesto da se suoči sa zatvorskom kaznom u SAD, očekuje se da će se vratiti u Australiju nakon izjašnjavanja o krivici i izricanja presude. Taj postupak zakazan je za srijedu ujutro po lokalnom vremenu na Sajpanu, najvećem ostrvu Sjevernih Marijanskih ostrva.

Vijest da je Sekretarijat za pravosuđe SAD postigao sporazum o priznanju krivice koji će dovesti do slobode osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža predstavlja zadivljujući vrhunac dugotrajne sage međunarodnih intriga koja se prostirala na više kontinenata, prenosi VoA.

Njen centralni lik je donkihotski internet izdavač koji duboko prezire državne tajne.

Pogled na Asanža, slučaj i najnovija dešavanja:

Ko je Džulijan Asanž?

Australijski urednik i izdavač, najpoznatiji je po tome što je osnovao veb sajt VikiLeaks koji razotkriva tajne i koji je stekao ogromnu pažnju – i ozloglašenost – zbog objavljivanja skoro pola miliona dokumenata u vezi sa američkim ratovima u Iraku i Avganistanu 2010.

Njegov aktivizam ga je učinio slavnim među zagovornicima slobode štampe koji su poručivali da je njegov rad na razotkrivanju nedoličnog ponašanja američke vojske u stranim zemljama učinio da se njegove aktivnosti ne razlikuju od onoga što se od tradicionalnih novinara očekuje da rade kao dio njihovog posla.

Ali te iste radnje dovele su ga na nišan američkih tužilaca, koji su 2019. godine objavili optužnicu koja je teretila Asanža — koji je u to vrijeme bio u ambasadi Ekvadora u Londonu — da je bio u zavjeri sa vojnim redovom kako bi nezakonito pribavio i objavio osjetljive vladine zapise.

“Džulijan Asanž nije novinar”, rekao je tada Džon Demers, nekadašnji visoki zvaničnik za nacionalnu bezbjednost u Sekretarijatu za pravosuđe. “Nijedan odgovoran akter, novinar ili bilo koji drugi, ne bi namjerno objavio imena pojedinaca za koje je znao da su povjerljivi ljudski izvori u ratnim zonama, izlažući ih najvećoj opasnosti”.

Za šta je optužen?

Sekretarijat za pravosuđe Trampove administracije optužilo je Asanža da je usmjeravao bivšu analitičarku vojne obavještajne službe Čelsi Mening (rođenu kao Bredli Mening) u jednom od najvećih slučajeva razotkrivanja povjerljivih informacija u istoriji SAD.

Optužbe se odnose na Vikiliksovo objavljivanje hiljada procurjelih vojnih i diplomatskih dokumenata, pri čemu tužioci optužuju Asanža da je pomogao Meningovoj u krađi povjerljivih diplomatskih depeša za koje kažu da su ugrozile nacionalnu bezbjednost i za zavjeru da provali lozinku Sekretaraijata odbrane.

Izvještaji iz ratova u Avganistanu i Iraku koje je objavio Asanž uključuju imena Avganistanaca i Iračana koji su davali informacije američkim i koalicionim snagama, rekli su tužioci, dok su diplomatske depeše koje je objavio razotkrivale novinare, vjerske vođe, zagovornike ljudskih prava i disidente u represivnim zemljama.

Mening je osuđena na 35 godina zatvora nakon što je proglašena krivom za kršenje Zakona o špijunaži i drugih krivičnih djela zbog odavanja povjerljivih vladinih i vojnih dokumenata Vikiliksu. Predsjednik Barak Obama ublažio joj je kaznu 2017. godine, dozvoljavajući joj puštanje na slobodu poslije oko sedam godina iza rešetaka.

Zašto već nije u američkom pritvoru?

Asanž je proveo posljednjih pet godina u britanskom zatvoru visoke bezbjednosti, boreći se da izbjegne ekstradiciju u SAD i dobijajući povoljne sudske presude koje su odlagale transfer preko Atlantika.

On je izbačen u aprilu 2019. iz ambasade Ekvadora u Londonu, gdje je tražio utočište sedam godina ranije usred istrage švedskih vlasti o tvrdnjama o seksualnom nedoličnom ponašanju koje je on dugo negirao i koje su kasnije odbačene. Južnoamerička nacija Ekvador opozvala mu je politički azil nakon optužbi vlade SAD.

Uprkos njegovom hapšenju i zatvaranju od strane britanskih vlasti, napori SAD za ekstradiciju su zaustavljeni prije sporazuma o priznanju krivice.

Britanski sudija je 2021. odbacio zahtjev SAD za ekstradiciju 2021. godine na osnovu toga što će se Asanž vjerovatno ubiti ako bude držan u teškim zatvorskim uslovima u SAD. Viši sudovi su poništili tu odluku nakon što su od SAD dobili uvjeravanja o njegovom tretmanu. Britanska vlada potpisala je nalog o ekstradiciji u junu 2022.

Zatim, prošlog mjeseca, dvoje sudija Višeg suda presudilo je da Asanž može da uloži novu žalbu na osnovu argumenata o tome da li će dobiti zaštitu slobode govora ili će biti u nepovoljnijem položaju jer nije državljanin SAD. Datum ročišta je tek trebalo da bude određen.

Šta će zahtijevati dogovor?

Asanž će morati da se izjasni krivim za krivično djelo po Zakonu o špijunaži za zavjeru radi nezakonitog pribavljanja i širenja povjerljivih informacija u vezi sa nacionalnom odbranom Sjedinjenih Država, navodi se u pismu Sekretarijata za pravosuđe podnijetom federalnom sudu.

Umjesto da se suoči sa zatvorskom kaznom u SAD, očekuje se da će se vratiti u Australiju nakon izjašnjavanja o krivici i izricanja presude. Taj postupak zakazan je za srijedu ujutro po lokalnom vremenu na Sajpanu, najvećem ostrvu Sjevernih Marijanskih ostrva.

Saslušanje se održava tamo zbog Asanžovog protivljenja putovanju u kontinentalni deo SAD i blizine suda Australiji.

U ponedjeljak uveče je napustio britanski zatvor pred sudsko saslušanje za koje se očekuje da će rezultirati njegovim puštanjem na slobodu.

Da li je ovaj slučaj povezan sa izborima 2016. godine?

Nije, ali osim interakcije sa Meningovom, Asanž je dobro poznat po ulozi Vikiliksa na predsjedničkim izborima 2016, kada je objavio ogromnu tranšu demokratskih mejlova za koje savezni tužioci kažu da su ih ukrali ruski obavještajni operativci.

Zvaničnici su rekli da je cilj bio naštetiti izbornim naporima demokratske kandidatkinje Hilari Klinton i podstaći njenog republikanskog kandidata Donalda Trampa, koji je tokom kampanje rekao: “Vikiliks, volim Vikiliks”.

Asanž nije optužen kao dio istrage specijalnog tužioca Roberta Malera o vezama između Trampove kampanje i Rusije. Ali istraga je ipak pokazala neugodnu ulogu Vikiliksa u promovisanju, kako tužioci kažu, drske kampanje ruskog miješanja u izbore.

Asanž je negirao u intervjuu za Foks njuz koji je emitovan u januaru 2017. da su Rusi bili izvor hakovanih mejlova, iako je ta poricanja osporava Malerova optužnica iz 2018. protiv 12 ruskih vojnih obavještajaca.

IzvorVoa

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve