Bivši komandant NATO Vesli Klark, u tekstu u “Vašington postu”, piše da bi Balkan mogao ponovo da postane krizan zbog čega SAD i EU moraju hitno da reaguju.
Svoj tekst u “Vašington postu” Klark je započeo podsjećanjem da je prošlo više od 20 godina od kako je sa Ričardom Holbrukom pregovarao o okončanju rata u BiH i od kako je NATO pomogao da se zaustavi etničko čišćenje na Kosovu.
Klark je dodao da većina Amerikanaca i Evropljana sad misli da su brutalni konflikti na Balkanu prošlost.
– Nažalost, to je daleko od istine. Stalni politički konflikti etno-religioznog karaktera konstantno prijete da metastaziraju u međunacionalnu krizu, što bi taj region učinilo primarnom metom za miješanje stranih sila, naveo je Klark.
Opterećen slabim institucijama države, ekonomskom stagnacijom i nereazvijenom demokratijom, Balkan je predmet interesa nasilnih džihadista koji traže regrute za terorističke organizacije, ali i prljavih igara koje sprovode Rusija, Turska, ali i Kina.
– Da stvari budu gore, region pati od zapostavljanja demokratije koja je bila instrument za privođenje ratova u bivšoj Jugoslaviji kraju. Vjerujući da demokratska budućnost Balkana leži u članstvu u EU, SAD su odgovornost za Balkan predale Briselu. Međutim, inertnost EU ostavila je Bosnu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Makedoniju u dugom čekanju u redu. A dok SAD i EU spavaju drugi djeluju, ističe Klark.
Prema njegovim riječima, na Balkanu Kremlj već odavno povećava svoj uticaj, radeći na tome da narastu anti- EU i anti- NATO stavovi. Osim toga, nastavlja Klark, Rusi podržavaju ekstremističke grupe, potpiruju vatru i huškaju pravoslavce protiv muslimana, svjesno izazivajući rast tenzija koje su već uzrokovale ratove na prostoru bivše Jugoslavije ’90-godina.
– U međuvremenu, Turska i zalivske zemlje snažno investiraju u Zapadni Balkan. Turska je treći najveći strani investitor u Bosni, a lider vodeće bosanske političke partije odlazi regularno u Istanbul i sastaje sa sve više autoritarnim liderom Erdoganom, ističe bivši komandant NATO.
On još pominje i da Saudijska Arabija daje značajno mnogo novca koji se troši za izgradnju džamija, ali i za davanje instrukcija lokalnim imamima. Klark takođe napominje i da je od oko 1.000 stranih boraca u Islamskoj državi, koliko se procjenjuje da ih ima, najviše došlo sa Kosova i iz Bosne.
Tu je još i Kina, koja takođe sebi ozbiljno krči put na Balkanu, kroz inicijativu “jedan pojas, jedan put”, kaže Klark. “Dakle jasno je, SAD i EU moraju da ostanu posvećene Zapadnom Balkanu”, smatra Vesli Klark.
– Ozbiljan plan za uključenja Balkana u EU trebalo bi da podstakne države tog regiona da sprovedu neophodne ekonomske i političke reforme, povećaju saradnju i riješe rastuće međuetničke tenzije. Naravno, takve aktivnosti moraju imati podršku kod građana, kako bi mogle biti sprovedene. To jeste izazov za region koji je i danas oštro podjeljen u stavovima prema institucijama poput NATO-a, ističe on.
Izvor: B92