Cijene barela nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad 50 USD, nakon što su najveći izvoznik Saudijska Arabija i druge arapske države prekinule diplomatske, a zatim i transportne veze s Katarom.
Na londonskom tržištu cijena barela je porasla 0,7 odsto ili 35 centi na 50,3 USD. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 37 centi višoj cijeni, od 48,03 USD, prenosi SEEbiz.
Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein prekinuli su diplomatske i transportne veze s najvećim izvoznikom tečnog prirodnog gasa i kondenzata, Katarom, optužujući ga za podržavanje ekstremizma i potkopavanje regionalne stabilnosti.
S kapacitetom proizvodnje od oko 600 hiljada barela dnevno, katarska proizvodnja sirove nafte jedna je od najnižih u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC).
Napetosti unutar OPEC-a mogle bi uticati na sporazum o smanjenju proizvodnje, kojim se nastoje podstaći svjetske cijene nafte.
“RAT” ARAPA VEĆ POTAPA
Prekid diplomatskih odnosa Katara sa susjedima iz Persijskog zaliva mogao bi inače taj region da košta više milijardi dolara u nerealizovanoj trgovini i investicijama.
Saudijska Arabija erlajns saopštio je da obustavlja sve letove prema Kataru, nakon odluke Katar ervejza da obustavi sve letove ka Saudijskoj Arabiji.
Ovaj “rat” mogao bi i da poskupi troškove zaduživanja u trenutku kada se taj region bori sa niskim cijenama nafte.
Sa procijenjenih 335 milijardi dolara aktiva u svom državnom investicionom fondu, Katar je, prema ocjenama Rojtersa, u stanju da izbjegne ekonomsku krizu koju bi mogla da prouzrokuje odluka Saudijske Arabije, Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina da prekinu sve veze sa Katarom, nakon optužbi na račun te zemlje da podržava terorizam.
Ipak, pojedini djelovi katarske ekonomije bi pretrpjeli teške posljedice ako bi ovaj spor potrajao mjesecima, kao što je to, na primer, katarska berza, koja je pala za više od sedam odsto.
Brzorastuća katarska avio-kompanija Katar ervejz će se, takođe, suočiti sa velikim gubicima, pošto joj je zabranjen pristup najvećim vazduhoplovnim čvorištima na Bliskom istoku.
Katarska vlada se u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2022. godine zadužuje kako kod kuće, tako i u inostranstvu, kako bi finansirala infrastrukturnu potrošnju u iznosu od 200 milijardi dolara.
Međutim, pad vrijednosti katarskih obveznica sugeriše da će zaduživanje Katara poskupjeti, što bi, kako ocjenjuje Rojters, moglo da uspori realizaciju pojedinih projekata.
Budući da se sve članice Saveta za zalivsku saradnju (GČ) uveliko oslanjaju na izvoz nafte i gasa, one među sobom imaju slabe trgovinske i investicione veze, što bi moglo da ograniči ekonomske posljedice ovog spora, navodi britanska agencija.
Emirati su najveći trgovinski partner Katara iz GČ-a, ali tek peti partner globalno gledano.
Građevinski troškovi u Kataru bi takođe mogli porasti, jer se aluminijum i drugi građevinski materijali više ne mogu uvoziti kopnenim putem.
Izvor: Tanjug, Mina business