Putinov ilegalni rat pokrenut protiv Ukrajine prošle godine izazvao je paralelne ratove, objavo je Washington Post u svom uvodniku. Jedan je žestoki rat između artiljerije i pješadije, a drugi su mutne borbe daleko od ukrajinsko-ruske granice u kojima je mobilisana finansijska, pravna i organizacijska snaga administracije američkog predsjednika Joe Bidena i njenih zapadnih saveznika protiv ruske ekonomije koja zavisi od nafte i gasa.
List dodaje da je cilj Zapada u pokretanju drugog rata – rata ekonomskih sankcija – bio da kazni Rusiju i iscrpi njenu sposobnost da nastavi kopneni rat u Ukrajini. Međutim, dodaje da su rezultati ovog napora dosada bili različiti.
Washington Post objašnjava da sankcije crpe prihode ruske države i potresaju finansijske temelje zemlje, i postepeno izoluju Moskvu od globalnog finansijskog sistema. Ali one nisu umanjile njenu volju ili sposobnost da se bori, niti su izazvale ekonomski kolaps koji su neki očekivali.
Politički pritisak
Što se tiče sankcija, list smatra da bi vrijeme trebalo biti na strani Zapada, uz napomenu da se očekuje da će mjere koje su uvele Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje nanijeti sve veću bol režimu ruskog predsjednika i oligarsima koji mu pomažu da izdrži.
Washington Post ističe da bi inovativna mjera koja je stupila na snagu u decembru 2021. mogla povećati pritisak na Rusiju. Washington i njegovi saveznici u Grupi sedam zabranili su preduzećima da opslužuju kretanje ruske sirove nafte, uključujući osiguravajuće, brodarske i trgovačke kompanije.
Zapadne vlade trebale bi pojačati svoju kontrolu nad sve većim trikovima koje koriste trgovci i posrednici koji smišljaju sheme kako bi zaobišli zapadna ograničenja na izvoz ruske energije i kazniti ih gdje god je to moguće, dodaje list.
Pritisak na banke
List je istakao da postoje i drugi načini koji mogu doprinijeti gušenju ruske ekonomije, kao što je povećanje pritiska na banke – uključujući i one na Zapadu – koje upravljaju ruskim energetskim prihodima, kao što je Gazprombank i njena filijala u Luksemburgu, koja čini glavni kanal za tekuća evropska plaćanja za ruski gas.
Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici takođe bi mogli proširiti pojedinačne sankcije protiv ruskih oligarha koji podržavaju Kremlj. Kanada je postala prva zemlja G7 koja je tražila da se oduzme zamrznuta imovina od sankcionisanog oligarha Romana Abramoviča prema zakonu usvojenom prošle godine, i da se njegov novac iskoristi za obnovu Ukrajine i za obeštećenje preživjelih u ratu u Ukrajini.
List u svom uvodniku zaključuje da bi iscrpljivanje ruske ekonomije sankcijama i strogost u njihovoj primjeni uvjerilo Putina, zajedno s drugim ruskim elitama, da će cijena njegove “gluposti” biti veća, da će trajati dugo i da će uzrokovati više bola nego što to Kremlj trenutno zamišlja.