Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Kako Putin pretvara Lukašenka u svog vezira

Poznato je da Rusija decenijama podržava svog zapadnog susjeda Bjelorusiju. Stala je na njenu sratu čak i momentu kada su Evropska unija i SAD uvele sankcije Minsku i predsjedniku Aleksandru Lukašenku, prenosi DW.

Prijateljstvo između predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka otišlo je korak dalje, te je sada Putin odlučio da svog političkog kolegu i saborca počasti ne samo skijanjem i partijama hokeja, kao što je to bio slučaj do sada, već i pozamašnim novčanim sredstvima koja dosežu i do nekoliko stotina miliona dolara. Jer, ukoliko prijateljstvo ne može da se kupi, pokornost dakako može.

Poznato je da Rusija decenijama podržava svog zapadnog susjeda Bjelorusiju. Stala je na njenu sratu čak i momentu kada su Evropska unija i SAD uvele sankcije Minsku i predsjedniku Aleksandru Lukašenku, prenosi DW.

Ranije ovog ljeta, Moskva je svom savezniku pozajmila 423 miliona eura. Sličnu sumu dala je Lukašenku početkom godine.

Čini se da su ove milionske cifre veliki zajam koji jedna država odobrava drugoj i za koji bi trebalo da potražuje visoke kamate. Ali situacija sa Bjelorusijom i Rusijom je drugačija, kamate rastu, ali i dugovi iz godine u godinu, pa ipak Minsk nastavlja da uzima nove kredite od Moskve.

Naime, Rusija već godinama subvencioniše svog susjeda. Između 2005. i 2015. godine, Moskva je „ubacila“ 106 milijardi dolara u bjelorusku ekonomiju, prema informacijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Nafta i gas sa popustom

Politikolozi koji proučavaju ovaj fenomen dijele novčane doprinose Rusije Minsku u dvije kategorije: jednu legalnu i jednu prikrivenu. Obje vrste novčane pomoći mogle bi ozbiljno da ugroze budžet Moskve.

Najočiglednija subvencija, kažu analitičari, vidi se kroz bjeloruski energetski sektor, koji prima jeftin ruski gas i ukida carine na naftu namijenjenu bjeloruskim rafinerijama.

„Tokom proteklih 20 godina, cijene gasa u Bjelorusiji su samo dva puta porasle u odnosu na evropski nivo. Svaki put je Bjelorusija obustavljala plaćanja Rusiji, zahtijevajući popust“, rekao je Sergej Kondratijev iz moskovske Fondacije za energetiku i finansije.

Istraživački institut procjenjuje da je Rusija subvencionisala bjelorusku naftnu industriju sa 35 milijarde dolara, a gas u ekvivalentu 19 milijardi dolara između 2011. i 2020. godine.

Jeftini krediti, lakši pristup tržištu

Jeftini i legalni zajmovi su još jedno sredstvo pomoću kojeg Rusija potpomaže Bjelorusiju. Moskva nastavlja da produžava rokove vraćanja i stalno revidira uslove kredita. Na primjer, Rusija je Bjelorusiji pozajmila deset milijardi dolara za izgradnju nuklearne elektrane 2011. godine.

„Bjelorusija je dobila i veoma dug grejs period kada je u pitanju vraćanje novca, kao i mogućnost otplate kredita po sniženoj stopi“, rekao je Kondratijev.

„Bjelorusija ne bi dobila tako povoljne uslove na otvorenom tržištu“, dodao je.

Ostaje nejasno kako Minsk troši kredite koji nisu namijenjeni za posebne projekte. Bogdan Bespalko, član ruskog Savjeta za međunacionalne odnose, tijela povezanog sa kancelarijom predsjednika Vladimira Putina, sumnja da se koriste za otplatu starih dugova.

„Veliki dio najnovijeg zajma od 500 miliona dolara uzet je za otplatu duga ruskim korporacijama“, istakao je Bespalko.

Rusija je takođe odobrila Bjelorusiji poseban pristup njenom tržištu. Čak ni ostale članice Evroazijske ekonomske unije (EAEU) ne uživaju tako povoljne uslove kao što to čine kompanije iz Bjelorusije. Posmatrači tvrde da ovaj tretman garantuje opstanak čitavih poslovnih sektora u Bjelorusiji, posebno u prehrambenoj i mašinskoj industriji.

Osim zajmova sa niskim kamatama, takve povoljne povlastice omogućile su bjeloruskoj privredi da generiše oko 11 milijardi dolara između 2011. i 2020. godine, prema proračunu moskovskog Instituta za energiju i finansije.

Sumnjivi izvori prihoda

Prekogranični šverc je takođe odigrao svoju ulogu u podržavanju ekonomije Bjelorusije. Bez graničnih provjera između ove dvije zemlje, a zahvaljujući preferencijalnom pristupu tržištu, nezakonita trgovina je napredovala. Iako su finansijske razmjere ovog šverca blijede u poređenju sa onim zvaničnih ruskih kredita, i dalje su znatne. Kao takav, nanosi štetu i ruskoj kasi.

Nezakonita trgovina u Bjelorusiji svodi se na pogrešno označavanje određene robe EU i izdavanje falsifikovanih carinskih dokumenata. Ova pogrešno označena roba se zatim krijumčari u Rusiju kako bi izbjegla sankcije EU. Takva poslovna praksa takođe znači da se zaobilaze plaćanja akciza na proizvode.

„Samo Bjelorusija zarađuje novac radeći ovo“, rekao je Kondratijev.

„Bjeloruske cigarete su primjer za to: serije koje sadrže do milion pakovanja krijumčare se u Rusiju bez plaćanja akcize. Popularan način sakrivanja cigareta je u pošiljkama mineralnih đubriva“, dodao je.

Od 2011. do 2020. godine ilegalni uvoz duvana koštao je Rusiju oko 2,6 milijardi dolara. Između 2014. i 2020. godine Rusija je pretrpjela finansijsku štetu procjenjenu na 4,2 milijarde dolara zbog krijumčarenja robe pod sankcijama EU.

Drugi izvor prihoda Minska leži u oduzimanju imovine ruskih kompanija u Bjelorusiji. Slučaj Belgazprombank 2020. je primjer toga.

„Nakon što je uspostavljena privremena uprava, depoziti i finansijska sredstva su isisavani, što je ozbiljno nanijelo štetu ruskim akcionarima“, rekao je Kondratijev.

Takvo ponašanje je uobičajeno, dodao je on.

„Znamo za slučajeve gdje je zaplijenjena roba koju su poslali Rusi u tranzitu kroz Belorusiju“, kazao je.

„Nijedna država na svijetu ne dobija nivo podrške Rusije od one koja se pruža Bjelorusiji. Međutim, pomoć Moskve je opteretila finansije. Ovo je još problematičnije, jer pružena pomoć ne podstiče ekonomski rast Belorusije, niti promoviše efikasno korišćenje novca.Naprotiv, vidimo s talnu stagnaciju“, zaključio je on.

IzvorNova S

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve