Krimski most, dug dvadesetak kilometara, koji je viši od Kipa slobode u Njujorku, a koji vodi do okupiranog poluostrva Krim, predstavljao je „dragulj u kruni“ infrastrukturnih projekata ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je u ruskim medijima predstavljen kao „građevinski objekat vijeka“, piše Gardijan.
Kada je ruski predsjednik 15. maja 2018. otvorio njegov drumski dio, vozeći narandžasti kamion „kamaz“, hvalio se koliko je važan.
„U različitim istorijskim epohama, čak za vrijeme vladavine carskih sveštenika, ljudi su sanjali o izgradnji ovog mosta. Onda su se na tu ideju vratili tridesetih, četrdesetih i pedesetih godina prošlog vijeka. I konačno, zahvaljujući vašem radu i talentu, desilo se čudo.“
Pod snažnom odbranom od početka ruske invazije u punoj razmjeri na Ukrajinu, smatran je dovoljno važnim da Moskva može da upozorava da će izvršiti odmazdu ako most bude targetiran.
Međutim, pod do sada još nejasnim okolnostima na Krimskom mostu je odjeknula eksplozija, u kojoj je srušen dio kolovoza, koji je pao u Kerčki moreuz, dok su se željezničke cisterne s gorivom koje su prelazile drugim željezničkim kolosjekom na mostu zapalile.
Od koliko je velikog značaja oštećenje mosta, kako indirektno tvrdi viši savjetnik ukrajinskog predsjednika, postaće poznato predstojećih dana, naročito u kontekstu toga da li se Moskva osjeća primoranom da se osveti za napad, navodi se u analizi Gardijana.
Odmah nakon incidenta mnogi analitičari su požurili da ukažu na tajming eksplozije, do koje je došlo dan nakon što je Vladimir Putin proslavio svoj 70. rođendan usred niza nedavnih poražavajućih poraza na istočnim i južnim frontovima njegove ratne agresije na Ukrajinu u okviru koje su zabilježena povlačenja ruske vojske velikog opsega.
Do eksplozije je došlo ubrzo nakon ruskog balansiranja na ivici nuklearnog rata i jedva nedelju dana nakon što je Putin potpisao dekret, kojim je nelegalno proglasio aneksiju četiri ukrajinska regiona.
Ali nagovještena kritika očiglednog napada je značajnija od jednostavne simbolike. Most je bio ključna linija snabdjevanja ne samo ruskih snaga na okupiranom Krimu, već i na drugim mjestima na jugu Ukrajine, gdje su ruske snage u povlačenju posljednjih dana dok je glavna linija snabdjevanja sa kopnene Rusije, uključujući željezničku liniju iz Melitopolja, pod sve većim pritiskom Ukrajine.
Značaj incidenta nije promakao ni stanovnicima Krima koji su, kako su se raširile vijesti o incidentu, požurili na benzinske stanice da napune rezervoare svojih automobila.
I dok postoje i drugi načini za snabdjevanje Krima, uključujući putem luka, oštećenje mosta je veoma važno za mjesto za koje je Rusija do nedavno smatrala da je van domašaja Ukrajine.
To se, međutim, nedavno promijenilo. Zbog napada na bazu mornarice Saki u avgustu, ruski turisti su masovno bježali s krimskih plaža, pa su most blokirali kilometrima dugim kolonama vozila. Takođe se ispostavlja da je dio ruskih snaga mornarice tajno preraspoređen, kako se rat približavao.
Kako će Moskva odgovoriti je veliko pitanje, koje, međutim, dobija na težini, pošto Ukrajina posljednjih nedelja uspješno sprovodi svoju kontraofanzivu usred sve veće uznemirenosti u krugovima ruske elite i komentatora zbog vođenja Putinovog rata.
Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, koji je trenutno zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije, rekao je u aprilu:
„Jedan od ukrajinskih generala je govorio o potrebi da se izvrši napad na Krimski most. Nadam se da shvata šta će biti meta odmazde.“
Ako ništa drugo, ovo je velika propagandna pobjeda za Kijev, koja će se tumačiti kao znak ne samo da se on ne boji zbog Putinovih nuklearnih prijetnji, već i i da vjeruje da pobjeđuje u ratu.
Sada ce to nama malo bolje objasniti onaj Kacevandin Prdoguz ” Stipe ” koja se je presaltovala na ” Padelina ” Ona je ekspert za sve i svasta za samo jedan ubudjali sendvic i dvije hiljade dinara tu i tamo kao dzeparac za suplju srbo- propagandu na nasem portalu……… Padelina, Hahahahahahahahaha !! Pateticna si sugice…………..