Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Jutarnji list: Bajden šalje moćnu petorku da riješi krize Zapadnog Balkana

Ovakva situacija u regiji rezultat je preduge američke odsutnosti i lutanja EU. Sada je nova Bajdenova administracija odlučila na Zapadni Balkan vratiti staru iskusnu diplomatsku gardu.

Regija Zapadnog Balkana odavno nije bila tako napeta. Na rubu je sukoba dok se istovremeno govori o rješenju preostalih pitanja iz prošlosti i integraciji u EU, piše hrvatski Jutarnji list.

Lidere brine i uloga Rusije koja bi već za nekoliko dana mogla, za početak, zadati težak diplomatski udarac ako ne dopusti produženje mandata misije EUFOR-a u toj državi: rok je do 5. novembra.

Ovakva situacija u regiji rezultat je preduge američke odsutnosti i lutanja EU. Sada je nova Bajdenova administracija odlučila na Zapadni Balkan vratiti staru iskusnu diplomatsku gardu. Osobe koje o Balkanu znaju gotovo sve, ako je moguće da iko zna sve. Bave se ovom regijom prije rata, bili su ključni akteri u mirovnim naporima tokom rata, arhitekti međunarodnih sporazuma za okončanje rata i rješenje sporova. Mnogo su iskusniji od nekih evropskih diplomata kojima balkanski političari lako manipulišu.

Džo Bajden je odlučio poslati Kristofera Hila za veleposlanika u Beogradu, bez sumnje ključnoj adresi za stabilnost ili nestabilnost regije. Beograd ima uticaj u svim susjednim državama, od BiH i Kosova do Crne Gore, i samo naivni političari mogu vjerovati da Beograd nema ništa s događajima u tim državama. Hill ima golemo iskustvo s Balkana, ali i šire. Bio je posebni izaslanik za Kosovo tokom rata, a potom veleposlanik u Skoplju te Iraku.

Jedan je od ključnih američkih diplomata koji je uz Ričarda Holbruka postavljao okvire i za Dejtonski mirovni sporazum u BiH i za sporazum o Kosovu koji je Beograd odbio i nakon čega je uslijedila NATO-ova intervencija. Osim regije, Hil osobno poznaje mnoge političare, a govori hrvatski, srpski i makedonski.

Džefri Houvnir, trenutno zamjenik ambasadora u Turskoj, imenovan je ambasadora na Kosovu. Prije je radio u američkom veleposlanstvu u Zagrebu, a bio je i član međunarodnog tima za pregovore o statusu Kosova. Govori hrvatski. Bez sumnje zna korijene sadašnjih tenzija i kako se odvijala situacija na Balkanu.

U Sarajevu će novi veleposlanik biti Majkl Marfi. Već je bio u Sarajevu prije više godina kao posebni savjetnik u veleposlanstvu, a potom je bio i u američkom veleposlanstvu na Kosovu kao vršitelj dužnosti veleposlanika. Specijalnost su mu NATO i strukture sigurnosti u Evropi, posebno na Balkanu.

Gabrijel Eskobar je već prije nekoliko mjeseci počeo mandat kao posebni izaslanik za Balkan, iako mu je formalna dužnost “zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju”. Donedavno je radio u američkom veleposlanstvu u Beogradu.

A šta će EU?

Veliku ulogu na Balkanu će odigrati i Džejms O Brajan, još jedan od iskusnih diplomata iz vremena Medlin Olbrajt, jedan od autora u sjeni Dejtonskog sporazuma i jedan od ključnih američkih igrača na Balkanu. Nedavno je boravio u Briselu gdje je s predstavnicima EU i NATO-a razgovarao o zajedničkom angažmanu na Balkanu.

Ako uzmemo u obzir da su i predsjednik Bajden i državni sekretar Entoni Blinken izuzetno dobri poznavatelji regije, možemo zaključiti da Vašington doista sada ima ekipu za rješavanje velikih problema na Balkanu.

No, uspjeh nije zagarantovan jer su okolnosti drugačije. EU je podijeljena oko statusa Kosova, pet država članica je više na strani Rusije nego velike većine u EU i NATO-u. Vjerojatno ne postoji dogovor s Rusijom, ali argumenti su im isti, iako je Međunarodni sud pravde u Hagu dao mišljenje da nezavisnost Kosova nije u suprotnosti s međunarodnim pravom.

Drugi je problem što EU ne želi garantovati nedvosmisleno članstvo u EU za države Zapadnog Balkana, a Vašington misli da je “članstvo u EU zajednički cilj i glavni motiv za države regije”.

Još će veći izazov biti promjena dvaju drugih igrača, pogotovo kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Rusija i Turska imaju veliku ulogu u regiji, a niti jedna od tih država više nije tako pouzdan partner Zapada. Rusija je kao članica Kontakt grupe godinama bila konstruktivan partner u regiji, kao i Turska. No, to su tada bile države koje nisu bile u sukobu sa Zapadom, a sada više nije tako.

Teško da će Rusija biti za to da Zapad uspije na Balkanu, više je vjerovati da će se potruditi da ne bude tako.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve