Otprilike sat vremena vožnje sjeverno od Pariza gradi se najveća svjetska farma insekata kao izvor alternativnih proteina sa niskim sadržajem ugljenika.
Iako neki traže načine da ih uvedu direktno u ishranu, kompanija Ÿnsect koja stoji iza farme koja se fokusira da iskoristi insekte kako bi smanjila takozvani ekološki otisak poljoprivrede.
Poljoprivrednici vjeruju da je korišćenje insekata održiv način da se zamijene druge životinjske proteine u lancu snabdevanja, koristeći ih za ishranu ribe i stoke ili u hrani za kućne ljubimce. Otpad koji proizvode stotine miliona insekata može se zatim koristiti za oplodnju usjeva, piše Euronjuz.
“Naša ambicija je revolucija u lancu ishrane koji doslovno polazi od osnova: insekata i zemlje. To se tiče svih nas, bilo da smo ljubitelji mesa ili vegani, jer se tako hrane naše biljke i životinje“, kaže Antoan Hubert, suosnivač, predsjednik i izvršni direktor kompanije.
Kompanija tvrdi da uzgajanjem glista na njihovoj vertikalnoj farmi mogu da koriste 98 odsto manje zemlje i značajno smanje uticaj ugljenika i biodiverziteta na proizvodnju proteina.
UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (UN FAO) predviđa da će do 2050. proizvodnja hrane morati da poraste 70 odsto kako bi se udovoljilo sve većim zahtjevima sve veće globalne populacije i sve većeg bogatstva. Većina dostupnog poljoprivrednog zemljišta već se koristi, što znači da će biti potrebno kreirati inovativnija, održiva rješenja kako bi se svi hranili.
Projekat takođe ima nekoliko velikih podržavalaca, a Marvelova zvijezda Robert Dauni Junior. jedan je od njih. Pokrenuo je inicijativu za čišćenje planete koristeći vještačku inteligenciju i tehnologiju, nazvanu “Koalicija otiska” koja je uložila u farmu.
Jedna od upotreba proteina insekata kompanije je za hranjenje ribe. Uzgajane vrste, uključujući losos i kozice, često se hrane divljom ulovljenom ribom koja dodatno opterećuje zalihe preostale u našim okeanima. Soja je druga opcija, ali uvoz biljke povezan je sa ilegalnom krčenjem šuma.
„Ÿnsect nije samo uzgoj insekata: s klimatskim promjenama i povećanjem broja stanovništva širom svijeta, moramo da proizvodimo više hrane na manje raspoloživog zemljišta i manje resursa, kako ne bismo krčili šume i praznili okeane“, zaključuje Hubert.