Prije tačno 20 godina, u ranim satima utorka, žestoki zemljotres potresao je gusto naseljeno područje Marmara, južno od turske metropole Istanbula, i trajao je 45 sekundi. Za nekoliko dana, crni bilans je iznosio 17.500 mrtvih.
Potres od 7,4 stepena, čiji je centar bio u gradu Golcuk na obalama Mramornog mora, uništio je domove od 500.000 ljudi, uništio obližnji grad Izmit, te pogodio dijelove Istanbula Duzce, Sakarya i Yalova.
Prvobitne reakcije na katastrofu našle su se na udaru jakih kritika, žrtve su se žalile na spor dolazak hitnih službi i na loše planiranje za one koji su ostali bez krova nad glavom.
Deset godina nakon potresa iz 1999., uspostavljen je Biro za djelovanje u katastrofama i vanrednim situacijama AFAD kako bi se Turska nosila sa prirodnim katastrofama kao država ispresjecana rasjedima koji svakodnevno kreiraju zemljotrese.
Vlasti su uvele i strožja pravila izgradnje, revidirale planove urbanizma i pokušale unaprijediti ključnu javnu infrastrukturu. Uprkos tome, nadležni su optuženi za nemar prema izgradnji građevina ispod standarda, nekažnjavaju prekršioca standarda kao i onih koji se ne vode urbanističkim planovima.
Ranije ove godine, 21 osoba je poginula u rušenju osmospratnice u istanbulskoj četvrti Kartal, a ova nesreća je opet privukla pažnju na opasnosti raširenog nelegalnog građenja.
Tri sprata na vrhu stambenog bloka su bil napravljena nezakonito, uz korištenje nekvalitetnog cementa, no vlasnici su ih registrovali uz pomoć amnestije za izgradnju bez dozvole, a sve u sklopu šeme koja je donijela milijarde dolara prihoda vlastima. Približno 1,8 miliona vlasnika nekretnina je iskoristilo ovu inicijativu koja je okončana u junu.
„Rekli smo im kako će ljudi to životima platiti, ali nijesu nas slušali“, kazala je Esin Koymen, šefica Komore arhitekata Istanbula u vrijeme kada se srušila zgrada u Kartalu.
Kako navode iz Ministarstva urbanizacije i ekologije više od polovina turskih građevina (približno 13 miliona građevina) nije u skladu sa regulacijama. Neke od njih su napravljene u vrijeme građevinskog buma posljednjih 20 godina koji je pomogao jačanju ekonomskog razvoja.
Najveći strahovi za katastrofalni potres su u Istanbulu, domu 16 miliona ljudi i petine ukupnog broja stanovnika Turske. Grad se nalazi kod Sjevernog anadolskog rascjepa i svjedočio je mnogim katastrofalnim zemljotresima u istoriji.
Neki stručnjaci kažu kako postoji 50 posto šanse da će u naredne dvije decenije Istanbul biti pogođen jakom potresom i upozoravaju kako nije pitanje da li će se, već kada će se takva nesreća desiti.
Jako malo turskih gradova se može pripremati za takvu nesreću. Prošle sedmice, skoro 1.000 građevina je oštećeno, a 92 osobe povrijeđeno kada je potres od šest stepeni pogodio Denizli, grad na zapadu.
Emin Koramaz, predsjednik unije turskih inženjera i arhitekata, navodi kako Turska nije naučila lekcije iz potresa 1999. godine.
„Najvažnija lekcija koja je bila je ta kako su najveća prijetnja za ljudske živote gradovi koji su napravljeni ignoriranjem geografskih rizika uz neplaniranu i neregularnu urbanizaciju, te građevine koje nisu dobile dozvole. Nažalost, ništa nije urađeno da bi se ispunili zahtjevi ove bolne škole od prije 20 godina“, ističe on.