U subotu je na virtualnom stranačkom kongresu najjače njemačke političke partije Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u trci za predsjednika pobijedio Armin Laschet, premijer savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vesfalije. Laschet će tako naslijediti Angelu Merkel.
U drugom krugu glasanja Laschet je dobio 521 glas, dok je njegov najveći konkurent Fricrich Merz dobio 466 glasova. Prethodno, u prvom krugu, nijedan od trojice kandidata nije imao apsolutnu većinu. Merz je dobio 385 glasova, Laschet 380, a Norbert Röttgen 224.
Laschet je pravnik koji je prije političke karijere radio kao novinar (u katoličkim novinama), a 2017. godine je postao premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije nakon zastupničkih mandata u njemačkom (Bundestag) i Europskom parlamentu. Pripadnik je srednje stranačke struje, liberalne, i predstavljaće nastavak politike koju je zacrtala Angela Merkel. Poznat je kao pragmatični političar i sasvim će sigurno nastaviti s fiskalnim poticajima kako bi se njemačka ekonomija što prije oporavila te s okretanjem zelenim politikama u skladu s Europskim zelenim planom, koji je trasirala Europska komisija koju vodi Njemica Ursula von der Leyen. Stranku će držati u centru i neće eksperimentirati s približavanjem radikalnoj desnici, piše jučer zagrebački “Jutarnji list”.
Osim ovih opštih načela njegovog političkog djelovanja, danas je ipak u javnosti (ne samo u BiH) značajno naglašen jedan drugi segment njegove politike, a to je odnos prema Rusiji.
Urednik njemačkog Bilda Julian Röpcke na svom je zvaničnom Twitter nalogu objavio da je izbor Armina Lascheta dobra vijest za Rusiju, Kinu i režim sirijskog predsjednika Bashara Al Assada, ističe portal „Istraga.ba“.
No, Röpcke je samo jedan u nizu analitičara i političara koji su reagovali na ovaj ili sličan način, potcrtavajući blagonakolon odnos Lascheta prema Rusiji.
Vrijedi istaći i da Röpcke nije stao samo na ovoj tvrdnji. Podsjetio je na jedan Laschetov tvit u kojem se takođe ogleda njegov blagonaklon odnos prema režimu Vladimira Putina.
„Nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo NAUČNO DOKAZALO da novičok, kojim je Serger Skripal otrovan, dolazi iz Rusije, a Njemačka objavila sankcije protiv nje, Laschet je napisao: „Ako prisiliš skoro sve zemlje članice NATO- a da pokažu solidarnost, zar ne bi trebao imati pouzdane dokaze?“
Naime, izborom Lacheta za lidera CDU-a veliki broj javnih ličnosti, od političkih analitičara preko stručnjaka za međunarodne odnose do političara, podsjetio je na društvenim mrežama na tekst autora Noaha Barkina od naslovom “Možda će vam nedostajati gospođa Merkel više nego što mislite” objavljen u martu prošle godine u američkom magazinu “Foreignpolicy”.
Tada je Laschet bio samo jedan od mogućih nasljednika Angele Merkel. Barkin u uvodu analize konstatuje naraslo nezadovoljstvo u Njemačkoj i Evropi sa kancelarkom Merkel i ističe njen neuspjeh da artikulira novu viziju za zemlju u svijetu koji oblikuju Kina i Sjedinjene Američke Države.
Ipak, smatra Barkin, bilo bi pogrešno odlazak Merkel posmatrati kao rješenje za Njemačku, a definisanje njemačkih vanjskopolitičkih interesa će ovisiti o njenom nasljedniku.
“Prvi znakovi pokazuju da će Njemačka nastaviti politiku koja je obilježila kraj ere Merkel, zbunjujući partnere Berlina u Evropi i šire”, napisao je Barkin.
Barklin je već tada ustvrdio da je Armin Laschet favorit da zamijeni Merkel, te da je u odnosu na Friedricha Merza i Norberta Röttgena – “druga priča”, da posjeduje dozu bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrodera – posao iznad svega i spremnost da kontaktira sa autoritaristima.
“Posljednih godina Laschet je upozoravao protiv demoniziranja ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog aneksije Krima, kritikovao Washington zbog podrške pobunjenicima koji pokušavaju svrgnuti sirijskog diktatora Bashara al-Assada, i kao njemački pokrajinski lider sa najbližim ekonomskim vezama sa Kinom, izrazio je podršku za produbljivanje odnosa s Pekingom.
Upitan u novembru o isključivanju kineske telekomunikacijske grupe Huawei iz njemačke 5G mreže – potez koji podupiru Laschetovi suparnici Rottgen i Merz, Laschet je ponovio stav Angele Merkel o ekonomiji iznad sigurnosti: ‘Posljedice isključivanja bi bilo kašnjenje u primjeni ove tehnologije. To ne može biti naš cilj. Kao izvozno orijentirana zemlja mi imamo veliki interes za slobodnu trgovinu. Njemački biznis živi od međunarodnog izvoza, pa i onog u Kinu'”, istakao je u analizi Barklin.
Barkin se poziva i na izjavu Jane Puglierin, stručnjaka za međunarodne odnose, koja smatra da bi Laschet mogao ubrizgati novi momentum u francusko -njemačke odnose.
“On djeluje otvorenije za Macronove ideje za uključivanje Rusije”, smatra Puglierin.
Među političarima koji su podijelili ovaj tekst je i Jacek Saryusz-Wolski, član Evropskog parlamenta iz Poljske, uz poruku “budite spremni za Armina Lascheta, Merkelovog proruskog, prema Kini prijateljskog, nasljednika”.
Izbor Lascheta komentarisao je i ugledni britanski novinar Jeremy Cliffe.
On je na svom Twitter profilu napisao zanimljiv kratki osvrt kojeg prenosimo u cjelosti:
“Važno je zabilježiti da su na konferenciji CDU-a, glavne atlantističke njemačke partije:
– 2 od 3 kandidata koristili Sjedninjene Američke Države kao upozoravajuću priču
– samo se jedan referirao na Bidena (ali ne po imenu)
– Laschet je optužio Trumpa za „puštanje otvora u američk dušu“