Od prvog potvrđenog slučaja prije godinu dana u italijanskoj bolnici do praznih trgovina, restorana i stadiona u evropskim gradovima, životi Evropljana promijenili su se zauvijek.
Sve zemlje i sva društva su morala prilagoditi svoja pravila i razmisliti o svom društvenom životu. Morali smo se suočiti s nekim bolnim istinama i neočekivanim novostima u godini koja je promijenila Evropu, piše BBC.
Ograničenja su teška za društva koja su navikla na slobodu
Španski lockdown je bio među najstrožima u Evropi, kazala je Nekane Balluerka Lasa, naučnica s baskijskog univerziteta. Izolacija je teško pala starijim ljudima, kao i porodicama s malim primanjima. Broj zaraza je pao, ali ekonomske posljedice su velike. Gotovo polovina stanovnika Španije osjetila je negativne uticaje na mentalno zdravlje, pokazalo je istraživanje.
Italijani su na početku od straha postali neuobičajeno poslušni, kaže dopisnik BBC-a Mark Lowen. Oni su bili prvi na udaru virusa, prvi su svjedočili kolapsu bolnica. S drugim talasom disciplina je popustila pa su se javili i prvi demonstranti protiv lockdowna.
Holanđani nisu ušli u lockdown do decembra, ali kad je u januaru proglašen policijski sat izbili su neredi, kaže haška dopisnica BBC-a Anna Holligan. Neredi su nastupili zbog međugeneracijskih napetosti i izbili su nakon skandala s dječjim dodatkom. Većina je prihvatila mjere, ali one koji su već bili frustrirani dodatno je naljutilo kad su vidjeli da vlada krši vlastita pravila.
Početna njemačka strategija s masovnim testiranjem je funkcionisala sve do jeseni kad je broj zaraza počeo naglo rasti, kaže dopisnica BBC-a iz Berlina Jenny Hill. Većina prihvata uvedene mjere, ali postoje oni koji im se protive. Među njima su najčešće pobornici teorija zavjera, protivnici vakcinacije i krajnja desnica.
Slovenija je imala jedne od najstrožih mjera u Evropi, a ipak je zabilježila i najviše stope smrtnosti, rekao je Guy Deleauney, dopisnik BBC-a za Balkan. Putovanja unutar države su bila zabranjena mjesecima, trgovine zatvorene, škola je bila online. Epidemiolozi nisu složni oko objašnjenja za ovakvo širenje zaraze, ali stanovnici smatraju da su odgovorna privatna okupljanja.
Švedska je izbjegavala lockdown i strategiju temeljila na neobaveznim mjerama socijalne distance, kaže BBC-eva reporterka Maddy Savage. Javnost se na početku pridržavala preporuka, ali u drugom talasu je postala nemarnija. Tek krajem godine su ministri uveli čvršća ograničenja poput ograničavanja broja ljudi u trgovina, vozovima i autobusima.
EU nije bila spremna za globalnu krizu
Evropska unija nije bila spremna, iako u tome nije bila usamljena, kaže BBC-ev Kevin Connolly. Učinila je što je mogla, ali nije mogla uticati da sve zemlje imaju jednak pristup zaštitnoj opremi. Bogata Francuska je tu prošla puno bolje od siromašne Bugarske.
Gdje je problem s vakcinom?
Evropska komisija je preuzela na sebe program nabavke vakcine za sve članice Evropske unije. To je područje na kojem do sad nije imala nikakvo iskustvo i, kako sad stoje stvari, nije napravila odličan posao. Neuspjeh u nabavci i raspodijeli vakcina će stvoriti velike političke probleme.
Različita društva su reagovala različito
U Mađarskoj je pao broj rođenih, kaže Nick Thorpe, dopisnik BBC-a iz Budimpešte. Pad se osjetio od novembra do januara, a vlada se tješi rastom broja sklopljenih brakova, kao i značajnim padom broja pobačaja.
U Švedskoj je zabilježen porast ateizma, kaže prof. Ingmar Skoog. U Švedskoj živi 1,5 miliona ljudi koji su stariji od 70, a vlasti su bile zabrinute da se oni neće moći brinuti za sebe. Ali pokazalo se da to nije istina, samo deset odsto umrlih nije imalo njegovatelje.
Italijanski odliv mozgova je doživio djelimični obrt, kaže Mark Lowen. Ono što vladama nije uspjelo napravila je pandemija, ali sad je izazov zadržati ih u domovini.
Evropa bez granica je super u teoriji
Kevin Connolly iz Brisela kaže da je koncept otvorenih granica ugrađen u teologiju Evropske unije. Ideja je da putovanje od Pariza do Gdanska ne bi trebalo da budu bitno drugačija od onog do Grenoblea. Ali granice ne funkcionišu tokom pandemije. Alarmi su se oglasili kad su neke od članica zatvorile svoje granice, ali poslovi i putovanja su pretrpjeli takve udarce da to više nije bilo ni bitno.
Guy Delauney kaže da Slovenci posjeduju više od 100 hiljada nekretnina u Hrvatskoj pa je ponuda vaučera od 200 eura imala mali uticaj na zadržavanje Slovenaca u domovini. Takođe, postoji sumnja da su studenti donijeli virus s ljetnjih putovanja.
Evropljani su na različite načine prihvatili promjenu životnog stila
Francuska je naglo prešla na internetsko poslovanje, kaže dopisnica BBC-a Lucy Williamson. Dvije trećine malih kompanija u Francuskoj nisu poslovale online, kao ni dio velikih. Sad se sve promijenilo, od naručivanja kafe iz kafića do prijave boravišta, sve se radi preko interneta.
Španci rade od kuće, barem za sad, kaže prof. Nekane Balluerka Lasa. Prelazak na takav rad je naglo postao raširen, ali misli da će se na kraju ipak postići ravnoteža između rada od kuće i kancelarije. Studenti već jednu sedmicu provode na fakultetu, a drugu nastavu prate od doma i već se žele potpuno vratiti u učionice.
Društvo bez fizičkog novca još uvijek nije moguće, kaže dopisnica BBC-a iz Beča Bethany Bell. Austrijanci vole plaćati gotovinom i nije neuobičajeno da kafići i trgovine ne prihvataju kartice. Epidemija je to promijenila, ali Austrijanci još uvijek nisu spremni da pređu na plaćanje karticama.