U Kanadu je danas stigao teretni brod s tonama kanadskog otpada koji je godinama bio uskladišten na Filipinima.
Povratak otpada u zemlju nastanka je epilog diplomatske krize između Manile i Otave, i naglašava želju azijskih zemalja da više ne budu deponija za cijeli svijet.
Brod „Ana Mersk“ je jutros na terminal Cavasen kod zapadnog Vankuvera dovezao 69 kontejnera smeća, saopštili su lokalni zvaničnici.
Taj otpad je pretovaren u kamione na putu za specijalizovane spalionice.
Taj otpad je na Filipinima bio šest godina i u središtu diplomatske krize s Kanadom. Konflikt seže u period 2013-2014, pošto je jedna kanadska kompanija poslala kontejnere označene kao „plastični otpad koji se može reciklirati“. Oni su zapravo sadržali sve vrste otpada, od kojih su se neki raspadali, uključujući i kučno smeće, čak i pelene.
Dio tog tereta je prerađen, ali većina je trulila u filipinskim lukama.
Spor se pretvorio u otvorenu krizu kada je predsjednik Filipina Rodrigo Duterte zaprijetio da će aprila „ove godine proglasiti rat“ s Kanadom, ako ne vrati kontejnere, a potom je u maju pozvao ambasadora svoje zemlje u Otavi „na konsultacije“. Ubrzo je Otava najavila brzu „repatrijaciju otpada“, osiguravši da se „sigurno i ekološki ispravno odlaganje (…) obavi u Kanadi do kraja ljeta 2019“.
Otava je takođe promijenila svoje propise da bi spriječila budući izvoz takvog materijala bez dozvole.
Ali u maju, zvaničnici Malezije su kritikovali Kanadu pošto je jedna privatna kompanija u Kuala Lumpur poslala kontejner s plastičnim otpadom iz prodavnica hrane.
Industrijski razvijene zemlje imaju problema sa odlaganjem plastičnog otpada, jer ga je Kina, koja ga je nekada prihvatala, to prestala prošle godine, navodeći zabrinutost za svoju životnu sredinu.
Primjer Pekinga je pratilo nekoliko zemalja Jugoistočne Azije, ali su ogromne količine otpada ipak otpremljene u Maleziju ili Indoneziju.
Po zvaničnoj studiji, Kanada proizvodi više otpada po glavi stanovnika nego zemlje sa sličnim životnim standardom – Sjedinjene Države ili Japan.
„Rješenje je drastično smanjiti količinu otpada koji proizvodimo, posebno plastični otpad“, kaže Vito Buonsante, šef organizacije za zaštitu okoline u Torontu.