U 21 zemlji članici Evropske unije (EU), od ukupno 28, danas se održavaju izbori za Evropski parlament, a večeras će biti objavljeni i prvi rezultati. Izbori su počeli u četvrtak, glasanjem u Velikoj Britaniji. U Irskoj se glasalo u petak, u Češkoj u petak i subotu, a u Letoniji, Malti i Slovačkoj samo u subotu. Mnogi predviđaju izborni uspjeh nacionalista i ultradesničarskih grupa koje će sa većim brojem poslanika pokušati da vrate ovlašćenja sa Evropske unije na nacionalne vlade.
Svakih pet godina od 1979. godine građani zemalja članica EU biraju svoje predstavnike za Evropski parlament.
Istraživanja pokazuju da će u novom sazivu najbrojnije biti vodeće snage desnog i lijevog centra, ali da se očekuje jačanje populističkih i stranaka krajnje desnice.
Proporcionalno broju stanovnika bira se 751 poslanik: najmanje ih je iz Malte i Luksemburga, šest, a najviše iz Njemačke – 96.
“Komplikovano je glasačima, ali i nama da organizujemo sve na biračkom mjestu. Mislim da će i brojanje glasova trajati do kasno u noć, jer imamo 34 glasačka listića”, navodi Ludvik Druhard, supervizor na glasačkom mjestu.
Predviđa se da će Evropska narodna partija ostati najbrojnija, mada bi, baš kao i socijaldemokrate, mogla da izgubi do 40 mesta u EP.
Vrtoglavi uspjeh, bar prema anketama, doživjeće Evropski savez naroda i nacija – desna evroskeptična koalicija osnovana na inicijativu lidera italijanske Lige, Matea Salvinija, a u kojoj su i Nacionalni front Marin le Pen i Alternativa za Njemačku.
Kandidati za predsjednika Evropske komisije pozvali su Evropljane da izađu na birališta, kako se ne bi ponovila situacija iz 2014. kada je apstiniralo više od polovine glasača.
Ni Bregzit nije promijenio broj poslanika koji se biraju, Britanci su u četvrtak bili prvi koji su izašli na glasačka mjesta. Kao i 2014. godine, i sada se bira 751 poslanik iz 28 država članica.
Rezultati koji će odrediti sastav devetog saziva Evropskog parlamenta biće poznati večeras.
Novi saziv Evropskog parlamenta okupiće se već 2. jula.
Prvi zadatak biće da izabere novog predsjednika Evropske komisije, a kasnije i nasljednike Federike Mogerini i Johanesa Hana na pozicijama koje se bave proširenjem i Balkanom.