Pandemija, a sada i rat u Ukrajini, tjeraju Evropu da traži alternativne trgovinske partnere. Recimo u Južnoj Americi. Sporazum o slobodnoj trgovini bio je u dubokom ledu, ali sada se vraća na velika vrata.
Poslije više od dvije decenije pregovora, zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i južnoameričkih država okupljenih u Merkosur – Brazil, Argentina, Paragvaj, Urugvaj – postalo je svojevrsni rat.
Do prije dvije nedelje, sporazum je izgledao politički neizvodljiv zbog zabrinutosti Evrope, prije svega zbog krčenja šuma u amazonskoj prašumi. Otpor nevladinih organizacija je bio prevelik.
Ipak, iza kulisa stvari su se pokrenule – uglavnom zbog rastuće zabrinutosti Evropljana za sigurnost snabdijevanja u oblastima energije, sirovina i hrane. Poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja i visoki logistički troškovi tokom pandemije i dramatično izmijenjena geopolitička situacija uslijed ruske invazije na Ukrajinu doveli su do toga da se nacrt ugovora ponovo pojavio u kancelarijama u Briselu i Berlinu.
„Tokom predsjedavanja G7, njemačka Vlada mora da pošalje odlučan signal u korist otvaranja tržišta i multilateralizma. Njemačka treba da vodi kampanju za zaključivanje trgovinskih sporazuma, na primjer sa zemljama Merkosura ili Australijom, i za reformu Svjetske trgovinske organizacije“, kaže Joahim Lang, generalni direktor Saveza njemačke industrije.
Značajni izbori
U ključnim zemljama za ovaj sporazum, političke odluke su već donijete ili su pred donošenjem.
U Njemačkoj će nova specijalna predstavnica za međunarodnu klimatsku politiku i bivša šefica Greenpeace International Dženifer Morgan morati da dokaže da može da poveže ambiciozne klimatske ciljeve nove Vlade sa interesima njemačke industrije u spoljnoj trgovini.
Sa ove tačke gledišta, prestrojavanje sadržaja sporazuma o slobodnoj trgovini EU-Merkosur, koji je skupljao prašinu, moglo bi da postane model i šansa za Dženifer Morgan da se dokaže.
U Francuskoj će predsjednički izbori u aprilu odlučiti o budućem političkom pravcu zemlje. U Brazilu su izbori 2. oktobra i oni su vjerovatno ključni: „Sve dok Brazil bude predstavljao Žair Bolsonaro, biće teško potpisati sporazum“, rekao je analitičar za Latinsku Ameriku i ekonomski savjetnik Karl Mozes iz Buenos Ajresa u intervjuu sa DW.
Organizacije za zaštitu životne sredine u Bolsonaru vide najvećeg neprijatelja. Sve ankete predviđaju povratak bivšeg predsjednika Lule da Silve na vlast. Iako je ljevičarski političar Lula u prvom mandatu (2003- 2007) imao još katastrofalniji bilans krčenja šuma Amazona od Bolsonara, Lula u aktuelnoj izbornoj kampanji makar signalizuje promjene.
Dakle, krajem 2022. biće jasan politički kurs tri teškaša u EU i Merkosuru. Pregovori bi trebalo da se dese u stabilnoj fazi od oko dvije ili tri godine bez predizbornih kampanja. Na tome se već radi u Berlinu i Briselu.
Suprotstavljeni pogledi
„EU bi imala znatno niže troškove uvoza i imala bi prednost u odnosu na Kinu u izvozu. Zemlje Merkosura bi imale koristi ako bi u dugom tranzicionom periodu do potpune liberalizacije trgovine sprovele reforme kako bi svoje zemlje učinile spremnim za industrijsku konkurenciju i usluge“, kaže Mozes, koji se jasno zalaže za trgovinski sporazum.
Naročito bi uvozne carine pale za proizvode iz EU. Pored toga, Mozes se poziva na nedavnu odluku Argentine da postane dio kineskog puta svile. Latinska Amerika sigurno očekuje od Evrope da zaštitu klime i životne sredine ne zahtijeva samo na riječima, već da pruži konkretnu finansijsku podršku.
Sumnje zaštitnika prirode i okoline, koji u sporazumu o slobodnoj trgovini vide ekspanziju ekonomskog modela zasnovanog na potrošnji i eksploataciji, potvrđuje i trenutni razvoj događaja, na primjer u vezi sa krčenjem šuma u Amazonu.
„Ukoliko sporazum bude ratifikovan u sadašnjem obliku, poruka je jasna: Profit je na prvom mjestu“, glasi kritika Grinpisa u saopštenju krajem 2021. „Planirani sporazum bi bio poguban za klimu i ljude.“
Međutim, upravo bi se ovi ekscesi mogli sprečiti preciznim ekološkim propisima, kontriraju zagovornici sporazuma.
Prema Savezu njemačke industrije, Merkosur je najvažniji trgovinski partner EU u Latinskoj Americi: kompanije iz EU su 2021. u Merkosur izvezle robe u vrednosti od oko 45 milijardi evra. A, izvoz iz zemalja Merkosura u EU iznosio je 42,6 milijardi eura.