Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

EU uskočila u “trku” proizvodnje čipova kako bi smanjila zavisnost o Aziji

Najzahtjevnija američka tehnološka proizvodnja je skoro potpuno zavisna o Tajvanu koji će ove godine početi prodavati najmanje mikročipove od 3 nm, dok je Kina tek počela s proizvodnjom čipova od 14 nm, pa će Pekingu trebati još neko vrijeme da sustigne Tajvan.

Evropska unija najavila je plan vrijedan 43 milijardi eura kako bi postala glavni proizvođač mikročipova i kako bi pokušala smanjiti svoju zavisnost o azijskim tržištima, piše AP.

Mikročipovi su danas postali jedna od najvažnijih “resursa” jer su bitni za proizvodnju većine elektronskih uređaja: od vozila, bolničke opreme, mobilnih telefona, pa do modernog naoružanja. Blok od 27 nacija kreće ka jačanju svoje ekonomske nezavisnosti u ovom sve bitnijem sektoru kroz novi Zakonom o čipovima.

“Čipovi su u središtu globalne tehnološke trke. Oni su, naravno, i temelj naših modernih ekonomija”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. S druge strane Atlantika, Joe Biden traži 52 milijarde dolara za ulaganje u proizvodnju čipova u SAD-u, prenosi Geopolitika.news.

Kako se ekonomija oporavlja, tako dolazi do zastoja u lancu snabdijevanja za poluprovodnike koji se koriste u proizvodnji čipova. U Evropi su neki potrošači morali čekati i do godinu dana na servis automobila zbog nedostatka rezervnih dijelova.

“Pandemija je takođe bolno razotkrila ranjivost lanaca snabdijevanja”, rekla je von der Leyen. “Vidjeli smo da su cijele proizvodne linije zastale. Dok je potražnja bila sve veća, nismo mogli isporučiti dovoljno, uglavnom zbog nedostatka čipova”, dodala je.

Većina sićušnih mikročipova, koji djeluju kao “mozak” za sve od pametnih telefona do automobila, proizvode se u Aziji. Von der Leyen je rekla da će evropski zakon o čipovima povezivati ​​istraživanje, dizajn i testiranje te koordinirati ulaganja evropskih država u ovaj sektor.

Plan od 43 milijarde eura objedinjuje javna i privatna sredstva i omogućuje državnu pomoć za pokretanje velikih ulaganja. Sada zemlje EU-a imaju samo 9% globalnog tržišnog udjela poluprovodnika, a Von der Leyen ga želi povećati na 20% do 2030. Budući da se očekuje da će se globalna tržišna proizvodnja otprilike udvostručiti tokom istog vremena, “to u osnovi znači četvorostruko povećanje naše napora”, rekla je.

Valja napomenuti da se i Kina uključila u ovu “trku”. Naravno, nezavisnost u proizvodnji čipova je trenutno možda i najbitniji politički cilj Kine, jer je to i dalje najjača ekonomska poluga moći koju Zapad ima nad Kinom. Rast kineske proizvodnje mikročipova je oko 30% na godišnjem nivou u posljednjih 5 godina. Kinesko državno vijeće je 2014. postavilo cilj da postane globalni lider u svim segmentima industrije poluprovodnika do 2030. i od tada je Peking uložio više od 140 milijarde dolara u ovoj trci. Ipak, najveće svjetske kompanije su ovom segmentu industrije su američki Intel, tajvanski TMSC i južnokorejski Samsung. Dok Intel i Samsung uglavnom “sklapaju” uređaje, tajvanski TMSC samo proizvodi i izvozi mikročipove. TMSC čini to vrlo uspješno i radi veličinom najmanje čipove te je 2020. bio zadužen za proizvodnju čak 92% globalnog tržišta procesnih čipova od 5 nanometara (nm).

Najzahtjevnija američka tehnološka proizvodnja je skoro potpuno zavisna o Tajvanu koji će ove godine početi prodavati najmanje mikročipove od 3 nm, dok je Kina tek počela s proizvodnjom čipova od 14 nm, pa će Pekingu trebati još neko vrijeme da sustigne Tajvan. Ovo je jedan i od glavnih razloga zašto je Tajvan toliko bitan i SAD-u i Kini i zašto “zveckaju” oružjem oko ovog ostrva.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve