Sporazum Grčke i Egipta o ekskluzivnoj ekonomskoj zoni u istočnom Sredozemlju je bezvrijedan i Turska će nastaviti da izvlači gas i naftu iz tog područja, izjavio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
Egipat i Grčka su potpisale u četvrtak sporazum koji se utvrđuje njihova granica na moru kao i ekskluzivna ekonomska zona sa pravom na eksploataciju nafte i gasa.
On je nakon današnje molitve u Aja Sofiji u Istanbulu rekao da je sporazum Atine i Kaira bio odgovor na prošlogodišnji sporazum Turske i Libije sa njenom Vladom nacionalnog jedinstva (GNA), uz napomenu da će Ankara nastaviti da ga sprovodi.
Pomenuti sporazum je izazvao tenzije u istočnom Sredozemlju. Egipat, Kipar i Grčka su ga odbacile ističući da se time krše njihova ekonomska prava u ovoj naftom bogatoj oblasti, podsjeća AP.
Erdogan je naglasio da je Turska obustavila radove u vodama u vezi sa kojim se spori sa Grčkom nakon zahtjeva njemačke kancelarke Angele Merkel.
“Ja sam rekao (Merkelovoj): obustavićemo radove na tri-četiri sedmice ako vjerujete Grčkoj i drugima…Ali, ja im uopšte ne vjerujem,” istakao je Erdoan.
Međutim, ta pauza u turskim istraživanjima je prekinuta sporazumom Grčke i Egipta.
“Odmah smo nastavili istraživačke aktivnosti,” kazao je Erdoan precizirajući da je za to određen brod Barbaros Hajredin, koji plovi u blizini zapadne obale Kipra.
Ankara optužuje Atinu da nastoji da je isključi iz korišćenja nafte i gasa u Egejskom moru i istočnom Sredozemlju, tvrdeći da pomorske granice za komercijalnu eksploataciju treba da budu podjednako podijeljene polazeći od grčkog i turskog kopna kao zaleđa, a da se u to ne računaju grčka ostrva.
Naime, Ankari odavno smeta što joj mnogobrojna ostrva u neposrednoj blizini turske obale onemogućavaju uspostavljanje ekskluzivne ekonomske zone.
Tako je šef turske diplomatije Mevlet Čavušolu izjavio za njemački Zidojče cajtung da je neprihvatljivo da omanje grčko ostrvo Kastelorizo, koje se nalazi na samo tri kilometra od turskog kopna, a udaljeno je više od 500 kilometara od Atine, ima pravo na morsku zonu od 200 nautičkih milja u svim pravcima.
Stoga se Turska zalaže za preispitivanje granice na moru, dok Grčka i Kipar to odbijaju ističući da je to regulisano međunarodnim ugovorima.
Naime, prema Konvenciji UN o pravu mora iz 1982., svaka država sa izlazom na otvoreno more ima pravo da proglasi ekskluzivnu ekonomsku zonu u pojasu do 200 nautičkih milja (nešto više od 360 kilometara).
Atina smatra da se to pravilo odnosi i na njena ostrva, te da Turska nastojanjem da ga dovede u pitanje kriši međunarodno pravo.