Piše: Mansur Mirovalev (Al Jazeera Balkans)
Stara stambena zgrada Lilje Pšeničnaja u Hersonu nije poplavljena.
Nalazi se visoko iznad desne obale rijeke Dnjepar, u administrativnom središtu istoimene južne ukrajinske regije, koju je Rusija okupirala nekoliko dana nakon početka invazije u februaru 2022. godine.
Ruske snage povukle su se iz grada u novembru, ali još uvijek kontroliraju donju, lijevu obalu rijeke, koja je poplavljena nakon što se ogromna brana Nova Kahovka srušila rano u utorak.
“Nema ništa osim nevolja, sve je poplavljeno, sela i šume”, rekla je Pšeničnaja za Al Jazeeru iz sigurnosti Odese, crnomorske luke 200 kilometara zapadno od Hersona, gdje se preselila nakon mjeseci u ruskom zarobljeništvu.
Neki niski dijelovi njenog rodnog grada također su pod vodom, ali pokušaje evakuacije osujećuje rusko bombardiranje s lijeve obale – dok isplivavaju nagazne mine koje su Rusi u povlačenju postavili prije nekoliko mjeseci.
‘Minirana područja spontano se dižu u zrak’
“Naši momci se kreću na brodovima, ali ih bombardiraju, mine se pojavljuju, sva minirana područja spontano se dižu u zrak”, kazala je Pšeničnaja.
Moskva i Kijev međusobno se optužuju za uništavanje brane koja je držala na okupu najveći ukrajinski rezervoar vode i opskrbljivala milione ljudi vodom.
Brana je “raznesena iznutra”, rekao je u utorak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Rušenje brane u dijelu Hersonske regije pod kontrolom Rusije nazvao je “ekološkom bombom masovnog uništenja”.
Moskva je tvrdila da je uništenje “unaprijed planirana diverzija ukrajinske strane”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je navodni napad nazvao “barbarskim” činom.
Njemačka je okrivila Rusiju za dizanje brane u zrak, za razliku od Sjedinjenih Američkih i Velike Britanije, koje kažu da istražuju incident.
Dok voda zagađena naftom i industrijskim hemikalijama poplavljuje nizvodne zajednice, postavlja se pitanje je li Rusija odgovorna, bi li takva katastrofa koristila Kremlju?
“Logika Kremlja je da traži primirje, između ostalog, ili radi spašavanja ljudi na lijevoj obali, ili radi nuklearne ucjene”, kazao je za Al Jazeeru kijevski analitičar Igar Tiškevič.
Brana je osiguravala opskrbu vodom za rashladne bazene nuklearne elektrane Zaporožje, najveće u Evropi, 150 kilometara sjeveroistočno.
Ruske snage osigurale su svoje južno krilo
Ruske snage zauzele su stanicu prije više od godinu dana, a Moskva često tvrdi da je Kijev granatira, riskirajući novu, mnogo veću epizodu nalik černobilskoj, koja bi mogla zatrovati veći dio istočne Evrope radijacijom.
Usred slabašnih ratnih napora Moskve, Putinu očajnički treba vremena da mobilizira i obuči više ljudi i proizvede više oružja.
“Za Putina je zamrzavanje bilo kojeg oblika ili veličine iznimno važno”, rekao je Tiškevič.
Katastrofa brane dogodila se na jugu, području gdje se očekuje da će ukrajinske trupe usmjeriti protunapade, kazao je vojni analitičar.
Cesta iznad brane – oštećena granatiranjem, ali još uvijek prohodna – služila je kao jedini način prevoza ukrajinskih trupa i oružja preko Dnjepra, jedne od najvećih i najširih evropskih rijeka.
“Sa stajališta planiranja vojnih operacija, sve je izgledalo logično”, kauao je za Al Jazeeru Nikolay Mitrokhin sa Njemačkog univerziteta u Bremenu.
Ukrajina je namjeravala vratiti kontrolu nad branom kako bi počela premještati oklopna vozila i teško naoružanje na lijevu obalu, ali sada će poplavna voda tlo učiniti močvarnim u sedmicama koji dolaze.
“Bez oklopnih vozila, ukrajinske snage će izgubiti svoj glavni adut – mobilnost u dubokom proboju”, rekao je Mitrohin.
Dizanjem brane u zrak ruske snage osigurale su svoje južno krilo i sada se mogu koncentrirati na odbijanje ukrajinske ofanzive u regiji Zaporožja, dodao je.
Inspiracija za branu u ‘Pjesmi o moru’
“Sa vojnog stajališta, to je prilično pametno i osujećuje sve planove ukrajinskog vrha… Nije iznenađujuće, Ukrajina je uzela time out u ofanzivi.”
Prije sedam desetljeća pojava brane Nova Kahovka i mora slatke vode iza nje pozdravljena je kao “veliki građevinski projekt komunizma”.
Inspirirala je “Pjesmu o moru”, posljednji projekt pionira ukrajinskog filmaša Aleksandra Dovženka, čija se djela proučavaju u filmskim školama diljem svijeta.
Brana je podigla vodu Dnjepra za 16 metara i omogućila njeno preusmjeravanje na suhi Krimski poluotok, potaknuvši rast urbanih centara i navodnjavane poljoprivrede.
Još tri kanala iz akumulacije pretvorila su stepe južne Ukrajine u žitnicu tadašnjeg SSSR-a i bili su dovoljno duboki za cijelu flotu teretnih brodova.
Kako bi ublažila administrativne i logističke prepreke golemog projekta, komunistička Moskva odlučila je učiniti Krim dijelom Sovjetske Ukrajine u koraku koji se u to vrijeme činio čisto birokratskim.
Ali 2014. godine Putin je osudio tu odluku, kada je najavio aneksiju crnomorskog poluotoka.
Kao odgovor, Ukrajina je presjekla Krimski kanal, uništivši poljoprivredu i zakompliciravši živote za više od dva miliona stalnih stanovnika i mnogo više ruskih turista koji hrle na plaže i planine Krima.
Dana 25. februara 2022. godine, drugog dana ruske invazije na Ukrajinu, Moskva je preuzela kontrolu nad branom i odmah obnovila kanal.
‘Najznačajniji incident oštećenja civilne infrastrukture’
Rušenje brane iskrvarit će kanal – iako “čelnik” Krima Sergej Aksjonov, imenovan od Moskve, tvrdi da “ima dovoljno pitke vode” nakupljene u nekoliko rezervoara.
Dugoročne posljedice za ukrajinsku poljoprivredu i ekonomiju bit će razorne.
Uništenje brane dovest će do “kolosalne vodne krize na jugu”, rekao je kijevski analitičar Aleksej Kuš za Al Jazeeru.
Poljoprivredno zemljište u regijama Zaporožje i Herson ponovo će se pretvoriti u pustinju, a cjelokupna poljoprivredna proizvodnja Ukrajine past će za oko 15 posto, predvidio je.
Do milion ljudi ostat će bez pitke vode, kazao je.
Zapadni stručnjaci se slažu.
Šef humanitarne pomoći Ujedinjenih naroda Martin Griffiths rekao je da je rušenje brane vjerovatno “najznačajniji incident oštećenja civilne infrastrukture” od početka rata u februaru 2022. godine.