Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Džoni Keš dobija spomenik u vašingtonskom Kapitolu

Svaka američka savezna država postavlja po dvije statue u dvoranu statua (Statuary Hall), veliku galeriju smještenu unutar Kapitola, zgrade u kojoj se nalazi Kongres Sjedinjenih Država

Spomenik Džoniju Kešu, legendi kantri muzike, biće postavljen u dvorani statua u američkom Kapitolu, pošto je njegova rodna država Arkanzas odlučila da ukloni sporne spomenike osoba koje se povezuje s rasizmom.

Svaka američka savezna država postavlja po dvije statue u dvoranu statua (Statuary Hall), veliku galeriju smještenu unutar Kapitola, zgrade u kojoj se nalazi Kongres Sjedinjenih Država.

Spomenici iz prošlog vijeka koje je postavila država Arkanzas nedavno su bili meta oštrih kritika pokreta koji zahtijeva uklanjanje iz javnosti simbola Konfederacije u Američkom građanskom ratu, a riječ je o grupi južnih država koje su branile ropstvo.

Federalna država Arkanzas, jedna od nekadašnjih članica Konfederacije, nedavno je objavila da će jedna od novih statua biti u čast Džonija Keša, ikone kantri muzike, koja je obilježila generacije i smatra se jednim od najuticajnijih amerikih muzičara 20. vijeka.

Autor pjesme “I Walk the Line”, umro je 2003. u Nešvilu, a društvo u Dvorani statua praviće mu spomenik u čast Dejzi Bejts, afroameričke novinarke koja se istakla u borbi za građanska prava.

Dejzi Bejts je odigrala važnu ulogu u borbi devet crnih učenika u Litl Roku za ravnopravan upis u školu u glavnom gradu Arkanzasa, a da bi tu integraciju sproveo, predsjednik Ajzenhauer morao je 1957. godine da pošalje vojsku.

Današnji guverner Arkanzasa, republikanac Ejsa Hačinson, pozdravio je Dejzi Bejts kao izvor nadahnuća u borbi za građanska prava “što je bio bitan dio naše istorije koji mnogo govori o našoj hrabrosti i o nama kao državi”.

Rekao je da je većina učesnika u raspravi saglasna da se postojeći spomenici zamijene. Tako će biti uklonjene statue osoba koje su branile segregaciju i ropstvo: Džejmsa Pola Klarka, senatora i guvernera Arkanzasa koji je prisilno sproveo segregaciju na prelazu u 20. vijek i Juraja Rouza, advokata koji je podržavao Konfederaciju.

IzvorCdm

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve