Kremlj nudi Ukrajincima rusko državljanstvo, i to ne samo onima na anektiranom Krimu i u Donbasu i kaže da to čini iz humanitarnih razloga. Eksperti smatraju da Rusija na ovaj način želi da riješi demografske probleme.
Rusiji su hitno potrebni Ukrajinci: takav utisak se stiče ako se pogleda kako Moskva dovodi ljude iz Ukrajine. Sve je počelo krajem aprila dekretom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Od tada je za ljude iz Donbasa, u kojem Moskva podržava “Narodnu Republiku Donjeck i Lugansk”, postalo jednostavnije da dođu do ruskog pasoša. Prema jednom drugom dekretu i Ukrajinci koji su već napustili Donbas, ili oni koji već legalno borave u Rusiji, takođe lakše mogu da postanu državljani Rusije.
Uz to ruski parlament u ovom trenutku provjerava zakon kojim bi se strancima pojednostavailo dobijanja trajne dozvole boravka. Posmatrtači pretpostavljaju da i taj zakon cilja na Ukrajince.
Kremlj kaže da sve to čini isključivo iz humanitarnih razloga. Eksperti smatraju da Rusija na ovaj način želi da riješi demografske probleme.
Demografske promjene
Margarita Simonjan, glavna urednica ruske televizije RT, napisala je na Fejsbuku – ako se do 2040. ništa ne preduzme, stanovništvo će se toliko promijeniti da će se Rusija pretvoriti u “muslimansku zemlju”. Ljudi iz Donbasa i drugi migranti bi zato mogli da pomognu da se održi “krhki status kvo dominacije rusko-pravoslavnog hrišćanstva”, smatra ova novinarka.
Nasuprot tome, Anatolij Višnjevski iz Instituta za demografiju pri Višoj ekonomskoj školi u Moskvi ne veruje da bi pravoslavni Rusi mogli postati manjina u sopstvenoj zemlji. “Mi smo uvijek imali muslimanske narode, ali kod njih se ne bilježi brzi rast populacije”, kaže ovaj stručnjak. Istina je da na Kavkazu postoje republike sa visokom stopom nataliteta, ali i je i tamo u padu.
Politikolog Rostislav Iščenko, koji se 2014. poslije promjene vlasti u Kijevu preselio za Moskvu, ne isključuje da bi Rusi kao “državotvorna etnija” mogli da postanu manjina. Međutim, on kaže da je aneksija Krima Rusiji donijela dva miliona novih građana, plus milion izbjeglica iz Donbasa koji u međuvremenu posjeduju ruske pasoše.
Još u proleće 2014, samo nekoliko dana uoči aneksije Krima, u jednom videu na Jutjubu ruski politikolog Aleksandar Borodaj je objasnio da su Rusiji neophodni ljudi koji govore ruski kako bi zemlja riješila demografske probleme. Borodaj, koji je kasnije postao premijer “Narodne Republike Donjeck” je kazao: “Nama je Ukrajina neophodna. Glavni problem Rusije nije privreda, već demografija.”
Tri moguća scenarija
Predsjednik Putin je krajem februara pred parlamentom neobično otvoreno rekao da Rusija ima demografskih problema. Prema prognozi ruske službe za statistiku “Rosstat” iz oktobra 2018, u izuzetnom slučaju negativnog razvoja, stanovništvo Rusije bi do 2035. godine moglo da se smanji – sa sadašnjih 146,9 na 138,8 miliona. Čak i pod povoljnijim okolnostima, broj stanovnika bi mogao da opadne za dva miliona.
Nauprot tome, pozitivan razvoj bi mogao da dovede do porasta broja stanovika za šest miliona. To bi bilo moguće samo ako bi se od 2023. Ponovo rađalo više ljudi nego što umire. Ali, po tom scenariuju bi pre svega moralo da dođe do značajnog porasta useljenika i to oko pola miliona godišnje.
Koliko Ukrajinaca bi mogli da postanu Rusi?
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Pavlo Klimkin je izjavio da u Rusiji živi oko tri miliona izbjeglica i radnih migranata iz Ukrajine. Međutim, Oleksij Posnjak sa Instituta za demografiju Akademije nauka Ukrajine kaže da ne može biti govora o milionima. On smatra da oko 300.000 Ukrajinaca redovno odlaze u Rusiju i da ponuda ruskog pasoša malo toga promijenila. “Mi ne računamo sa velikim odlivom Ukrajinaca u Rusiju”, kazao je ovaj stručnjak.
Nasuprot tome, Vladimir Kipen sa Instituta za društvena istraživanja u ukrajinskom Vinizju nalazi da bi Rusija sa svojom ponudom pasoša mogla da pridobije oko dva milliona Ukrajinaca, polovina od njih bi bili radni migranti. “Putinov dekret cilja na one koji već rade u Rusiji, kao i na one iz Donbasa, oblasti koju ne kontroliše Kijev, i koji tamo nemaju nikakvu perspektivu”, kaže Kipen. Pritom, on naglašava da, iz ugla mladih, ukrajinski pasoš nudi veću slobodu putovanja, između ostalog i u zemlje Evropske unije i to bez vize.
I Anatolij Višnjevski ističe da Rusija ima jaku konkurenciju: mnogi Ukrajinci bi radije otišli u Poljsku ili u zapadnu Evropu. A ljudi koji u Rusiju dolaze iz Donbasa, većinom stižu sa problemima. “Mnogi od njih su penzioneri”, kaže ovaj ekspert. Prema njegovim riječima, stopa nataliteta među migrantima iz Donbasa je čak niža od ruskog prosjeka, što neće doprinijeti rješavanju demografskih problema Rusije.