Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

DW: Novi pokušaj ujedinjenja Kipra

Na obje strane je više straha nego međusobnog povjerenja. Grčki Kiprani strahuju od turske vojne nadmoći zbog turskih vojnika na sjeveru. Turski Kiprani boje se grčke ekonomske dominacije i da bi, u slučaju ponovnog ujedinjenja, postali građani drugog reda

Za tri godine će biti pola vijeka od podjele Kipra. Brojni pokušaji ujedinjenja tog ostrva na Sredozemnom moru su propali. Kakvi su izgledi za uspjeh još jednog, novog pokušaja?

Ima li nade da, nakon gotovo 50 godina, Kipar bude ujedinjen? Ili će u budućnosti na tom sredozemnom ostrvu da postoje dvije međunarodno priznate države? Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pokušaće da u Ženevi sondira situaciju. Pozvao je na razgovore predstavnike grčkih i turskih Kiprana, kao i predstavnike Grčke, Turske i Velike Britanije. Kipar je, naime, do 1960. bio britanska kolonija.

„Cilj je da se utvrdi da li postoji zajednička osnova za trajno rješenje kiparskog problema u dogledno vrijeme“, saopštio je Guterešov kabinet u Ženevi. Generalni sekretar lično će prisustvovati početku razgovora.

Ujedinjenje ili federacija dvije države?

Brojni posrednici decenijama su bezuspješno pokušavali da riješe taj problem. Posljednji pokušaj uz posredovanje UN 2017. propao je zato što Turska nije bila spremna da sa sjevernog dela ostrva povuče svojih 35.000 vojnika.

Ovoga puta, međutim, Ujedinjene nacije ne govore o ponovnom ujedinjenju, kako je to zahtijevano u rezoluciji Savjeta bezbjednosti.

Od grčkog puča i turske vojne intervencije 1974. ostrvo je podijeljeno na grčko-kiparski dio na jugu i manji, tursko-kiparski dio na sjeveru. Sjeverni Cipar je 1983. proglasio nezavisnost koju je priznala samo Turska. Evropska unija je u svoje članstvo 2004. primila kompletan Kipar, ali zakoni EU važe samo na južnom dijelu – do ponovnog ujedinjenja.

Grčki Kiprani bili bi spremni da prihvate federalnu državu s jakom centralnom vladom. Povjerenik EU za spoljnu politiku Žozep Borel u martu je, nakon sastanka s vladom Nikosa Anastasijadesa u Nikoziji, bio optimista u pogledu mogućnosti ponovnog ujedinjenja. Na Tviteru je objavio: „Postoji realna šansa koja mora biti iskorišćena.“

Ali, tursko-kiparska strana o tome nije htela ni da čuje.

„Ovoga puta ćemo, nakon gotovo 50 godina pregovora, predložiti nešto novo“, rekao je predsjednik Turske Republike Sjeverni Kipar Ersin Tatar.

On, kao i turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu, zagovara rješenje prema načelu dvije države. Dvije države bi, prema njihovoj ideji, mogle da sarađuju u oblasti zaštite životne sredine, energetike i borbe protiv kriminala.

Obostrani strahovi

Kipar je treće po veličini ostrvo u Sredozemnom moru. Nalazi se na sto kilometara zapadno od Sirije, 65 kilometara južno od Turske i 770 kilometara jugoistočno od grčkoga kopna. Uz preko 100.000 stranaca, na ostrvu živi 900.000 grčkih i 300.000 turskih Kiprana. Područje koje je pod kontrolom Nikozije obuhvata oko 60 odsto teritorije, turski dio 35 odsto, a ostatak otpada na velike britanske vojne baze i liniju razdvajanja.

Na obje strane je više straha nego međusobnog povjerenja. Grčki Kiprani strahuju od turske vojne nadmoći zbog turskih vojnika na sjeveru. Turski Kiprani boje se grčke ekonomske dominacije i da bi, u slučaju ponovnog ujedinjenja, postali građani drugog reda. Situacija je napeta i zato što je Turska posljednjih meseci u kiparskom isključivom ekonomskom pojasu južno od ostrva izvodi bušenja u potrazi za zemnim gasom. Evropska unija je to u više navrata oštro kritikovala.

IzvorDW

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve