Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

DW: Mađarska – maske, mediji i manjine

Mađarska vlada koristi korona-krizu kako bi se profilisala kao uticajna i efikasna regionalna sila i kako bi u region izvezla svoj koncept „ne-liberalne demokratije“, piše Dojče vele

Mađarska vlada koristi korona-krizu kako bi se profilisala kao uticajna i efikasna regionalna sila i kako bi u region izvezla svoj koncept „ne-liberalne demokratije“, piše Dojče vele.

foto AP

„Naprijed Mađarska” piše na naljepnicama na mađarskom, pored kineskih znakova. Velike kutije sa zaštitnim maskama i dezinfekcionim sredstvima naređane do vrha u transportnom avionu – slike namijenjene domaćoj javnosti.

„Više od 80 miliona zaštitnih maski” su Kinezi poslali u Mađarsku, poručuje ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto i često govori o „vazdušnom mostu” između Kine i Mađarske.

Dio medicinske pomoći sa Dalekog Istoka Mađarska dijeli zemljama u regionu: Albaniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini, ali i pripadnicima mađarske manjine u susjedstvu.

„Svaki Mađar je odgovoran za svakog Mađara”, poručuje ovaj političar preko svoje Fejsbuk stranice. Zato se i šalje pomoć Mađarima u dijaspori kojih prema nekim procjenama ima oko dva miliona.

„Oni su nas nažalost obavijestili da je njihovo zdravstveno snabdijevanje veoma loše”, poručuje političar iz Budmpešte, ne propuštajući priliku da „bocne” susjedne države.

Negovanje imidža u zemljama zapadnog Balkana

Galerija fotografija na njegovom Fejsbuk profilu pokazuje angažovanog političara kako dijeli medicinsku opremu u zemljama zapadnog Balkana.

„To je nešto poput dugoročnih investicija”, kaže savjetnik vlade Zoltan Kiselji. Pomoć služi poboljšanju imidža u strateški važnom regionu. „Mađarska želi da se pokaže kao mala regionalna sila” kaže ovaj politolog za DW.

I to da je Albanija dobila datum za početak pregovora sa EU, Mađarska prodaje kao svoju „pobjedu” – na račun Brisela. Ministar spoljnih poslova Sijarto je izrazio zadovoljstvo što je „jedan mađarski komesar za nekoliko mjeseci postigao ono što Evropski savjet nije uspio jedanaest godina”. Pritom misli na novog komesara EU za proširenje, Mađara Olivera Varheljija, bliskog Orbanovog saradnika.

„Fides želi da poveća broj svojih saveznika unutar EU”, kaže Tamaš Bodoki, osnivač mađarskog istraživačog portala Atlatszo.hu. Sa Slovenijom i ostalim zapadnobalkanskim zemljama koje bi trebalo da postanu članice EU, mogla bi da nastane neka vrsta proširene Višegradske grupe.

„Vladi je stalo do rezervi gasa iz Azerbejdžana”, kaže savjetnik Kiseli. Tamo je aktivna mađarska naftna kompanija MOL, a cilj je manja zavisnost od Rusije. Važna je i odbrana od migranata daleko od vlastitih granica, kao i izvoz mađarske ideologije.

„Dio političke strategije” je, objašnjava Kiseli, da se postane dio vlasničke strukture medijia Slovenije i Sjeverne Makedonije, kako bi „sopstveni politički stavovi” mogli bolje da se plasiraju.

Izvoz ideologija kroz kupovinu medija

Mediji bliski vladi u Mađarskoj su „ideologizovani, jednostrani i antidemokratski”, kaže za DW istraživački novinar Tamaš Bodoki. Taj model bi, kako kaže, Mađarska htjela da izveze. Istovremeno je cilj podržati stranke bliske mađarskoj vladajućoj stranci i „proširiti ideologiju Fidesa”, odnosno „ne-liberalni model”, kaže Bodoki.

Zbog toga mađarski medijski menadžeri rado ulažu u medije koji podržavaju Orbanove prijatelje, poput slovenskog premijera Janeza Janše ili bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog. Obojica su u svojim zemljama već bili osuđivani zbog korupcije. Gruevski je zatvor izbjegao bijegom iz Makedonije uz pomoć mađarskih diplomata. Sada u Budimpešti uživa zaštitu mađarske vlade.

Mađarska ulaganja u medije u susjedstvu „nude veliki potencijal za ucjenu”, smatra Danijel Barta iz Centra za evroatlantske integracije i demokratiju u Budimpešti (CEID). Ti mediji, ističe, zavise od mađarskog novca. „Naša politika prema zapadnom Balkanu služi prije svega ekonomskim interesima”, smatra ovaj stručnjak.

Dugoročno gledano se radi o energetskom sektoru, mogućnostima ulaganja za mađarske kompanije, trgovinskim putevima i saobraćajnim projektima poput pruge Beograd-Budimpešta – koju gradi Kina. Mađarska pritom svakako djeluje u evropskom interesu.

„U suštini se radi o tome da te zemlje postanu članice EU, a ne da padnu pod uticaj drugih država”, dakle Rusije, Kine, Turske ili arapskih zemalja.

Nova-desničarska mreža?

Ali ko ulaže u balkanske medije? Istraživanja novinara iz nekoliko zemalja pokazuju da se uglavnom pojavljuju tri imena: dvoje bivših menadžera mađarske državne televizije, Peter Šac i Agnes Adamik. Njih dvoje u međuvremenu imaju udio u preko deset dnevnih novina, internet portala i televizija u Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji.

Isto tako je mnogo kupovalo i društvo oko Arpada Habonjija, koji u međuvremenu u Londonu vodi medijsku agenciju H4NA koja, prema vlastitim navodima, želi da ponudi „konzervativnu i desničarsku perspektivu kada je riječ o ključnim pitanjima”. Tim od pedesetak novinara uglavnom piše priče o „opasnostima migracija”, kako prenosi britanski Gardijan. Aktivni karatista Haboni se smatra ideotvorcem mnogih vladinih kampanja u Mađarskoj.

I bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trampa i osnivač desničarske platforme Brajtbart, Stiv Benon, već je nekoliko puta posjetio Budimpeštu gdje je 2018. najavio osnivanje tzv. „War Rooms” u Evropi. „Radi se o novoj desničarskoj mreži”, ocjenjuje naučnica Magdalena Marsovski.

Simbolički revizionizam

„Mađarska je nacija koje se ne poklapa sa granicama svoje države”, objašnjava svoj angažman za Mađare u dijaspori ministar Sijarto. Iza njegove brige za zemljake u Rumuniji, Ukrajini, Vojvodini, Slovačkoj i Sloveniji, kako kaže Marsovski, krije se velikomađarska ideja. „U tim područjima mađarska vlada vodi politiku kao da te zemlje još uvijek pripadaju Mađarskoj”, kaže naučnica.

Kao primjer navodi resornog mađarskog ministra koji traži ljekare za Transilvaniju.

„Najviše novca iz Budimpešte odlazi u smjeru Transilvanije, za štampu na mađarskom jeziku”, kaže novinar Bodoki. Zauzvrat Budimpešta očekuje da Mađari u Transilvaniji glasaju za Fides”. Što oni i čine. Orban može da računa na podršku 1,5 miliona Sekelja (etnička grupa Mađara koja živi u Rumuniji, prim. red.).

Imaginarna nacija izvan granica postojeće države, za Bodokija je „simbolički revizionizam”. Ove godine se obilježava stota godišnjica Mirovnog ugovora iz Trijanona prema kojem je Mađarska (protestujući, 4. Juna 1920. kao agresor u Prvom svetsku ratu, prim ur.) izgubila dvije trećine nekadašnjih teritorija (Kraljevine Ugarske u okviru Austro-Ugarske monarhije, prim ur.). Trauma iz Trijanona je hrana za „žrtveni mit” Mađara kao gubitnika istorije, smatra Magdalena Marsovski.

IzvorDW

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve