DW: Koliko su ugroženi njemački lokalni političari?

Da li nasilje postaje dio političke borbe?

Metak u glavu iz neposredne blizine, prijetnje smrću angažovanim gradonačelnicima… Takve vijesti posljednjih dana ponovo su na naslovnim stranicama njemačkih medija. Da li nasilje postaje dio političke borbe?

Rostok, grad na njemačkoj obali Baltičkog mora, 2019. godine: lokalni političari lijevih partija moraju ovih dana da se jave u tamošnju policijsku stanicu. Ne zbog toga jer su nešto skrivili, već da daju izjavu kao svjedoci. A to je mjera u cilju njihove zaštite. Oni se nalaze na jednom „spisku za odstrjel” njemačkih desnih radikala. Na papiru koji je pronađen uz spisak stoji da u slučaju krize „političke predstavnike treba uhvatiti i ubiti njihovim oružjem”.

Taj spisak pronađen je prije dvije godine, ali ljudi koji su na njemu saznali su za to tek ovih dana. Eva-Marija Kreger iz njemačke Ljevice htjela bi da zna zašto joj do sada niko o tome nije rekao ni riječ. I još bi htjela da zna „šta o meni i mojoj porodici stoji su zvaničnim spisima”, rekla je u jednom intervjuu. Pritom treba reći da je Kreger jedna od rijetkih koji su uopšte izašli u javnost – drugi se boje, strah je veliki.

Ministar unutrašnjih poslova: „Napad na državu”

Ubistvo političara iz Kasela Valtera Libkea početkom juna na terasi pred njegovom kućom ponovo je desnoradikalni teror dovelo na naslovne stranice njemačkih novina. Dio diskusije koja se rasplamsala jeste i pitanje: da li se tu radilo o činu nekog pojedinca, ili iza ubistva stoji čitava mreža desničarskih radikala? Ukoliko se početna sumnja potvrdi, riječ bi bila o prvom ubistvu nekog njemačkog političara od strane desnih radikala nakon kraja nacionalsocijalističke diktature 1945.

U međuvremenu se saznalo i za nove prijetnje smrću, koje su, kako navode mediji i policija, dobili različiti lokalni političari i gradonačelnici u zemlji. Među njima su i neke osobe koje su već ranije bile napadnute.

Povratak nasilja kao oblik političke borbe

Takozvana izbjeglička kriza 2015/16 godine promijenila je atmosferu u Njemačkoj. S jedne strane, desna politička partija Alternativa za Njemačku (AfD) uspjela da se etablira na političkoj sceni. Uz to se promijenio i oblik političke borbe. Pojavljuju se prijetnje smrću, objavljuju se lažne čitulje, pale se automobili. Neki pod tim pritiskom kapituliraju i dižu ruke od bilo kakvog angažmana.

U martu 2015. ostavku je na položaj dao je gradonačelnik Treglica, malog grada u Saksoniji Anhaltu. Direktno pred njegovom kućom trebalo je da prođe protestna povorka ekstremno desničarske Nacionalne partije Njemačke (NPD). Razlog: gradonačelnik je planirao da u mjestu otvori jedan prihvatni centar za izbjeglice.

Dvije godine kasnije ostavku na funkciju podnio je i političar na sreskom nivou Erih Pipa. I on je godinama dobijao prijeteća pisma zbog svoje pozitivne politike prema izbjeglicama.

Snimljeno neposredno poslije napada na gradonačelnicu Kelna, Henrijete Reker – čija slika je na plakatu

U nekim slučajevima nije sve ostalo samo na prijetnjama. Godine 2015. u Kelnu je, tokom jednog predizbornog skupa, nožem napadnuta tadašnja kandidatkinja za gradonačelnicu Henrijete Reker. Život joj je spasen samo zahvaljujući hitnoj intervenciji ljekara. Počinilac je kao razlog za pokušaj ubistva naveo njenu politiku prema izbjeglicama. Rekerova je atentat međutim preživjela i nastavila da radi kao gradonačelnica Kelna – što je i danas.

A 2017. je gradonačelnik Altene Andreas Holštajn napadnut nožem u jednom restoranu. Kao motiv napada je naveo Holštajnovu „liberalnu politiku prema izbjeglicama”. Ipak, i taj gradonačelnik je ostao na funkciji i nastavio je sa radom.

U međuvremenu je postalo poznato da su njih dvoje – i Rekerova i Holštajn – ovih dana ponovo dobili prijetnje smrću.

Samo vrh ledenog brijega

U Njemačkoj su na funkcijama lokalnih političara hiljade ljudi – u opštinama ili u manjim i većim gradovima. Posao koji oni obavljaju – a ponekad se radi o tzv. volonterskim funkcionerima, dakle bez plate – bitan je za politički sistem u zemlji.

23.05.2016. – Joahim Gauk, tada predsjednik Njemačke okružen lokalnim političarima

Od 2016. Njemački kriminalistički ured vodi sopstvenu statistiku o „politički motivisanim krivičnim djelima uperenim protiv funkcionera i predstavnika vlasti”, dakle i izabranim ili na funkciju imenovanim političarima. Prema toj statistici, 2018. u Njemačkoj je zabilježeno 1.256 političkih krivičnih djela poput prijetnji ili uvreda. Oko 40 odsto se pripisuje desnoekstremnoj sceni. Ta statistika obuhvata i djela počinjena od strane lijevih ekstremista – na primjer protiv predstavnika AfD. I neki od njih su lično napadnuti, ili su na kuće u kojima stanuju bacane „bombe” sa bojom. Takvi napadi čine 18 odsto zabilježenih krivičnih dela.

Lokalni političari u dilemi

Lokalni političari po pravilu nemaju tjelohranitelje – opštine i gradovi to najčešće ne mogu da plate. S druge strane, ti političari su stalno u kontaktu sa ljudima, svakoga dana imaju neke sastanke i rukuju se sa građanima – to je u opisu njihovog radnog mjesta. Uz to se često radi i o nekoj vrsti „škole za talente” – iz njihovih redova često se razvijaju političari koji se kasnije uzdižu na viši nivo pokrajinske ili savezne politike.

Deo rasprave koja se sada vodi u Njemačkoj jeste i pitanje, kako bi trebalo da se mijenjaju zakoni? Njemačko krivično pravo je tzv. djelatno pravo, a ne pravo usmjereno na uvjerenje. To znači da eventualnom sankcionisanju podleže čin, a ne prije svega namjera. U tom smislu mržnja – i onda kada je odbacujemo iz moralnih razloga – nije po sebi kažnjiva, dok je recimo kažnjivo pozivanje na linč.

Njemačko udruženje gradova i opština (DStGB) već godinama pokušava da u krivični zakonik uvede i novo krivično djelo: stalking (uznemiravanje, proganjanje) političara. Ali za sada oni u tome nemaju uspjeha.

U svijetlu najnovijih događaja DStGB sada traži uvođenje „centralne službe za prijavu u svim njemačkim pokrajinama, gdje bi političari kojima se prijeti mogli da se jave i odakle bi mogla da se vodi istraga kako bi se razotkrila mreža koja stoji iza tih prijetnji”. Udruženje poziva sve „pogođene političare da prijetnje kojima su izloženi javno objave, ma koliko to ponekad teško bilo”.

„Upozorenje svima nama!”

Horst Zehofer, Holger Minh i Tomas Haldenvang na konfrenciji za štampu, 18.06.2019

Njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer je na konferenciji za novinare, na kojoj su učestvovali i svi predsjednici njemačkih službi bezbjednosti, upozorio: „Desnoekstremni napad na nekog vodećeg predstavnika naše države i alarm koji se odnosi na sve nas.”

Zehofer je, „suočen sa veoma opasnim razvojem”, najavio da će Vlada razmotriti moguće ustavne restrikcije za ekstremnu desnicu. „To ubistvo me motiviše da učinim sve što je moguće kako bi se ojačala bezbjednost”, rekao je on za novine grupe „Funke”.

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na jednom skupu u Dortmundu na borbu „bez ikakvih tabua” protiv neonacista: „Nasilni neonacisti treba da budu poraženi do korijena, bez ikakvih tabua. Zato je država pozvana na tu borbu, a savezna vlada to shvata veoma ozbiljno”.

Šef njemačke diplomatije Haiko Mas je na Tviteru napisao da Njemačka „ima problem sa terorizmom”. „Imamo više od 12.000 nasilnih ekstremnih desničara u zemlji. Oko 450 ih je aktivno, uprkos nalozima za hapšenje. Treba još više da se borimo, ni milimetar više neprijateljima slobode!”, poručio je Mas.

Komentari

avatar