U redovnom dvogodišnjem izvještaju, tajvansko ministarstvo piše kako je Kina započela takozvanu “sivu zonu” ratovanja protiv ostrva, te navodi čak 554 upada kineskih borbenih aviona u tajvansku jugozapadnu zonu protivvazdušne odbrane između septembra prošle godine i kraja avgusta ove godine. Radi se o seriji agresivnih poteza čiji je cilj, vjeruju vojni stručnjaci, iscrpiti Tajvan.
Kineska narodnooslobodilačka armija u međuvremenu ubrzano radi na modernizaciji svojih oružanih snaga kako bi razvila sposobnosti projekcije sile, te kako bi “ostvarila premoć u mogućim vojnim operacijama protiv Tajvana, te stekla efikasne sposobnosti odvratiti strane snage, čime predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj nacionalnoj sigurnosti,” stoji u izvještaju.
Prema analizi tajvanskih vojnih analitičara, narodnooslobodilačka armija Kine u ovom je trenutku u stanju izvesti istovremenu blokadu ključnih pomorskih luka i aerodroma, te svih odlazećih vazdušnih koridora, čime bi mogla odsjeći sve pomorske i vazdušne veze Tajvana s ostatkom svijeta, te prekinuti dotok vojnih zaliha i logistike.
Kineske akcije, čija je svrha zastrašivanje, iscrpljuju tajvanske vojne resurse i nagrizaju moral tajvanskih snaga, te ciljaju promijeniti status quo u Tajvanskom tjesnacu kako bi na kraju “zauzeli Tajvan bez borbe,” tvrdi analiza ministarstva odbrane.
Taipei stoga planira pojačati svoje planove za asimetrično ratovanje kako bi bilo koji kineski napad učinio “što je više moguće bolnim i teškim po Kinu”. Dio te strategije bili bi i napadi projektilima dugog dometa na mete u kontinentalnom dijelu Kine, postavljanje polja pomorskih mina u obalna područja, te intenziviranje obuke svojih rezervista.
Iako SAD odbija službeno potvrditi bi li bio spreman vojno braniti Tajvan u slučaju kineskog napada – Washington se obavezao jedino pružiti pomoć u oružju i opremi – predsjednik Joe Biden kazao je prošlog mjeseca kako bi Sjedinjene Države pritekle u pomoć Tajvanu u slučaju napada.
U slučaju planirane kineske invazije na Tajvan, Američka mornarica mogla bi blokirati Tajvanski tjesnac i prepriječiti put mogućim kineskim desantnim brodovima, prisiljavajući Kinu na eskalaciju sukoba s SAD-om.
Kina, u međuvremenu, ubrzano razvija svoje raketne snage kako bi odvratila neprijateljske brodove od djelovanja unutar 800 nautičkih milja od obale Kine.