U manevrima “Zapad 2021” u Rusiji i Belorusiji učestvuju vojske iz deset zemalja, između ostalog i iz Srbije. Vježbe se razlikuju od prethodnih. Kakav značaj one imaju za region i kako reaguju susjedne zemlje, piše Dojče vele.
Zajednički strateški manevri „Zapad 2021“ (Запад-2021) počinju 10. septembra i održavaju se na četiri bjeloruska i devet ruskih poligona. Ukupno će učestvovati do 200.000 vojnika.
U Bjelorusiji i Rusiji se svake dvije godine održavaju vježbe „Kolektivnih snaga za brzo reagovanje“ (CRRF) zemalja koje pripadaju vojnom savezu „Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti“ (ODKB). Strateški vojni manevri poslednji put su izvedeni 2017. pod imenom „Zapad“.
Prema informacijama iz Minska, u prvom dijelu manevra, na bjeloruskoj teritoriji, biće samo 12.800 vojnika, uključujući 2.500 iz Rusije i oko 50 iz Kazahstana.
Ovoga puta, u drugom dijelu manevara na ruskom tlu, pridružiće se i vojska iz Jermenije, Kazahstana, Tadžikistana, Indije, Kirgizije, Mongolije, Srbije i Šri Lanke. Kina, Vijetnam, Mjanmar, Pakistan i Uzbekistan šalju posmatrače.
„Veliki ruski vojni šou“
Ono što je ovoga puta posebno jeste neviđen opseg manevara, kaže Sergej Bogdan sa istorijskog instituta Fridrih Majneke pri Slobodnom univerzitetu u Berlinu.
„Manevri na koje je Minsk nekada uticao, sada se pretvaraju u binu za veliki ruski vojni šou“, ocjenjuje Bogdan za DW. On je istovremeno uvjeren da je učešće kazahstanske vojske postignuće za Minsk: „Mislim da je Bjelorusija, zbog ozbiljne političke izolacije, željela još veće učešće Kazahstana i drugih zemalja.“
Denis Meljancov iz ekspertske platforme „Minsk-dijalog“ objasnio je u intervjuu za DW da prvi dio manevara koji se odvija u Bjelorusiji, tradicionalno ima za cilj odbranu rusko-bjeloruske unije. Ovoga puta je, međutim, predviđeno manje ljudstva i opreme nego prije četiri godine. A u drugom dijelu, na ruskim poligonima, Moskva želi da pokaže da „ima dovoljno saveznika i da može da napravi koaliciju protiv Zapada“, rekao je Meljancov.
Vojni stručnjak Vasilij Kašin sa Moskovske visoke ekonomske škole ubijeđen je da su sadašnje vježbe namijenjene i ispitivanju operativne spremnosti čitavog komandnog sistema ruskih oružanih snaga u slučaju velikih sukoba: „Da su odnosi između Rusije i Zapada konstruktivniji, manevri bi izgledali drugačije – sa mnogo posmatrača“, ukazao je Kašin za DW.
Vježbe odražavaju stanje u regionu
Manevri „Zapad 2021“ zasnovani su na kriznom i konfliktnom scenariju povezanom sa „povećanjem aktivnosti ilegalnih oružanih grupa, separatističkih i međunarodnih terorističkih organizacija uz spoljnu podršku“.
Prema riječima Sergej Bogdana, taj scenario se praktikovao i u prethodnim zajedničkim manevrima. Vasilij Kašin takođe smatra da se vježbe održavaju radi spremnosti protiv terorističkih napada. Međutim, prema mišljenju tog stručnjaka, pozivanje na „spoljnu podršku“ ukazuje na ozbiljne međunarodne razlike.
„Rusija i Zapad međusobno se optužuju za subverzivne aktivnosti. Zato to opravdanje samo odražava loše stanje odnosa između Moskve i država NATO“, ocjenjuje Kašin.
Reakcija susjeda i posljedice po region
Tokom manevara „Zapad 2017“, evropski posmatrači su strahovali da bi dio ruskih trupa mogao i da ostane u Bjelorusiji. Prema Denisu Meljancovu, razlog za to bio je napet odnos između Rusije i Ukrajine.
I ove godine čuju se slični glasovi, uključujući optužbe da Moskva i Minsk protiv EU vode hibridni rat – kombinaciju klasičnih vojnih operacija, sajber napada ili propagande.
Prema riječima stručnjaka, to ima veze sa izolacijom Bjelorusije i sankcijama koje je Zapad uveo, nakon što je Aleksandar Lukašenko prošle godine suzbio masovne proteste. Drugi razlog je izbjeglička kriza koju je Belorusija izazvala na granici sa Litvanijom i Poljskom.
Vasilij Kašin naglašava da su vremena prije i posle protesta protiv zvaničnih rezultata predsjedničkih izbora u avgustu 2020. dvije različite epohe u bjeloruskoj spoljnoj politici.
„Minsk zna da su male šanse da se u dogledno vrijeme vrati onome što je nekada bilo takozvana multi-vektorska politika. Lukašenko je dugo uspijevao da sjedi na dvije stolice, ali je morao da donese odluku, i to je učinio“, smatra Kašin.
Prema njegovim riječima, Lukašenko sada želi da demonstrira potpuno novi nivo vojne interakcije sa Rusijom.
Prije četiri godine, Minsk je još demonstrativno protivrječio Moskvi i tražio da se manevri održavaju na poligonima udaljenim od državnih granica, zahtijevajući pritom i veću transparentnost sa što je moguće više posmatrača, podsjeća Meljancov. Istovremeno, prema Bogdanu, Zapad je prethodnih godina optuživao Belorusiju da pogoršava situaciju i da takoreći pomaže u pripremi ruske invazije na Ukrajinu.
Manevri NATO u Ukrajini
Vezano za reakciju susjeda u regionu na manevre „Zapad 2021“, Sergej Bogdan kaže da će se krajem septembra na svim poligonima za obuku ukrajinske vojske, ali i na Crnom i Azovskom moru, održati manevri „Zajednički napori 2021“ (Joint Efforts) – uz učešće vojske iz desetak članica NATO i zemalja-partnera.
„Obije strane proširuju svoje manevre, pojačavaju svoju ofanzivnu komponentu, pa čak i izazivaju jedna drugu“, rekao je Bogdan. On očekuje da će se region „sve više militarizovati, što će imati posljedice po sigurnost i stabilnost cijelog kontinenta i svijeta.“
„Liči na hladnoratovsku rutinu“
Uprkos svim problemima, kaže Kašin, situaciju ne treba previše dramatizovati: „Prije sastanka Bajdena i Putina u Ženevi u junu, postojao je period izuzetno opasnih tenzija oko Ukrajine. Bilo je koncentracija trupa, velikih vježbi i neprijatnog tona. Samit nije promijenio ništa fundamentalno, ali je donio određeno popuštanje.“
Prema Kašinovim riječima, trenutnim manevrima, koji se odvijaju gotovo istovremeno, suprotne strane pokazuju da su spremne da brane svoje interese. U isto vrijeme, niko ne želi da ode predaleko.
„Ovo već liči na hladnoratovsku rutinu“, zaključuje Kašin.