Podjela Kosova ili korekcija granice između Kosova i Srbije destabilizovala bi region i potencijalno mogla da izazove nasilje, ocjenjuje u autorskom tekstu za „Balkan Insajt“ Dejvid Filips, bivši savjetnik u Stejt departmentu i sadašnji direktor Instituta za proučavanje ljudskih prava Univerziteta Kolumbija u Njujorku.
Podjela bi mogla da znači i nestanak Kosova kao multietničkog društva i neuspjeh dijaloga Srbije i Kosova uz posredstvo EU čiji je cilj međusobno priznavanje u okviru trenutnih granica Kosova.
Filips podsjeća da podjela nije nova ideja, već da su je prvi put sredinom devedesetih pomenuli Dobrica Ćosić i drugi članovi SANU. O podjeli je, kaže Filips, 2007. govorio i njemački ambasador Volfgang Išinger, tokom propalih pregovora između Srbije i Kosova. Prošle godine šef diplomatije Srbije Ivica Dačić rekao je da je “potrebno dugoročno rješenje koje će se postići jedino kroz dogovor u kome svi nešto dobijaju i svi nešto gube”.
“Dačić i premijerka Ana Brnabić nedavno su razgovarali o podjeli sa savjetnikom predsjednika SAD Džaredom Kušnerom i poslije sastanka Dačić je izjavio da su “sve karte na stolu”, piše Filips.
Ipak, ideja o podjeli otvara mnoga pitanja, smatra Filips.
Najprije, da li je Srpska napredna stranka spremna da promjeni Ustav tako da se prizna Kosovo? Da li bi Srbija prestala da odgovara druge zemlje da priznaju Kosovo i da li bi prestala da blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama? Da li bi Evropska Komisija počela pregovore sa Kosovom o članstvu u EU?
Kako bi postupile članice EU koje nisu priznale Kosovo – Španija, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka? Da li bi podjela značila i automatsko priznanje Kosova?
Članstvo u UN takođe bi moralo biti dio paketa, ali je saglasnost Kine i Rusije po tom pitanju daleko od garantovane, kaže Filips.
Zamjena teritorija sjeverno od Ibra za albanske sredine u Srbiji poput Preševa, Medveđe i Bujanovca je komplikovana procedura. Da li bi zamjena bila simetrična ili bazirana na vrijednosti teritorija?
Šta bi se desilo sa etničkim Albancima koji žive sjeverno od Ibra? Da li bi Srbi južno od Ibra mogli da se presele na sjever?
Šta bi se desilo sa dogovorom o Zajednici srpskih opština, u skladu sa Briselskim sporazumom? Da li bi Beograd mogao da traži ZSO za srpske zajednice na jugu Kosova?
Filips se pita da li bi i kako mogla da bude podjeljena imovina na Kosovu i ko bi njome upravljao. Posebno je pomenuo rudnik Trepča i jezero Gazivode. Pitanje je i ko bi snosio odgovornost za žrtve rata.
“Etničke podjele vodile su ka nasilju i masovnim migracijama, na primjer podjela u Indiji na Indiju i Pakistan. Podjela može da uzrokuje novi etnički sukob na Kosovu i u regionu i destabilizuje multietničke države. Da li bi Republika Srpska htjela da se pripoji Srbiji? Da li bi Albanci u Makedoniji željeli ujedinjenje sa albanskim teritorijama?”
“Mnogi su stradali za demokratske i etnički raznovrsne države na Zapadnom Balkanu. Cilj Slobodana Miloševića je bio da ujedini srpski narod i uspostavi “Veliku Srbiju”. Podjela Kosova mogla bi da postigne u pregovorima ono što Milošević nije uspio da postigne etničkim čišćenjem”, smatra Filips.
Direktor Instituta za proučavanje ljudskih prava sa Univerziteta Kolumbija zaključuje da podjela nosi ogromne političke, ekonomske i bezbjednosne posljedice, da je trasparentnost kritična i da se o podjeli ne smije pregovarati iza zatvorenih vrata, već da zahtjeva debate u političkim krugovima, civilnom društvu i međunarodnoj zajednici.
izvor: glasamerike.net