Danska je postala prva evropska država koja je poručila migrantima na njenoj teritoriji da moraju da se vrate u zemlju porijekla, ističući da je tamo za njih sada bezbjedno.
Ta skandidavska zemlja ukinula je boravak za čak 94 građana iz Sirije, poručivši da je prijestonica Damask sada grad u kom može da se odvija normalan život.
Migranti neće biti prisiljeni da se odmah vrate u svoju matičnu državu, već će biti poslati u kampove, što pojedine grupe za zaštitu ljudskih prava ocjenjuju kao pritisak Vlade da ih na neki način natjera da krenu put Sirije.
Danski ministar za imigraciju Matijas Tesfaje istakao je da je ta zemlja bila iskrena od samog početka prema migrantima.
“Jasno smo im stavili do znanja da je dozvola boravka privremena i da se ona može povući ako im zaštita više nije potrebna”, poručio je Tesfaje.
Premijerka Danske Mete Fredriksen obećala je da će za one koji traže azil u ovoj zemlji važiti nulta tolerancija, prenosi Dejli mejl.
Prije Danske, Njemačka je takođe govorila o povratku migranata u svoju rodnu zemlju, međutim to se odnosilo samo na one koji su na teritoriji te države izvršili krivična djela.
Procjena te skandidavske zemlje je da je Damask bezbjedan grad, i da se mogu vratiti svi koji su zatražili azil. Ipak, u toj bliskoistočnoj azijskoj državi rat i dalje traje, manjeg intenziteta, ali sa veoma nestabilnim primirjem.
Islamska država oslabila
Sirija se raspala na četiri zone, gotovo da godinu dana nema većih konfilakata, ali stanje na frontu nikako nije uzdanica mira.
Sjeveroistok zemlje kontrolišu Kurdi, uz podršku Amerike, a na tom dijelu nalaze se i snage predsjednika Bašara al Asada, kojima “leđa” čuva Rusija.
Na sjeverozapadu raspoređena je proturska policija, dok je region Idlib i dalje u rukama pobunjenika. Islamska država je znatno oslabljena, gotovo bez većeg uticaja, ali i dalje predstavlja opasnost u pojedinim predjelima, uglavnom u individualnim terorističkim akcijama.
Arapsko proljeće
Sirijski građanski rat počeo je 15. marta 2011. godine, kao nastavak Arapskog proljeća, pobunjeničkog talasa koji je zahvatio sjever Afrike i Bliski istok. Uzrok je bila želja opozicije da svrgne lidera Bašara al Asada, a pored međunarodne zajednice učešće su uzele i mnogobrojne terorističke organizacije, poput ISIS-a i Hezbolaha.