Srijeda, 29 Juna, 2022
Rubrika:

Crne kutije u automobilima: Korist ili dodatni problem

Automobilske verzije ''crnih kutija'' snimaće podatke uoči, tokom i nakon nesreće, u relativno kratkom periodu. Evropska unija ipak nije predvodnica u ovim naporima, s obzirom da putnička vozila u SAD-u odavno dolaze opremljena ovih snimačima događaja, a i Kina je u skorije vrijeme uvela sličnu praksu

Od sredine ove godine, novi automobili u Evropskoj uniji moraće biti opremljeni posebnim uređajima, takozvanim Event Data Recorderima (EDR), odnosno snimačima događaja u vozilima koji bi, prema tvrdnjama zagovornika, trebali razjasniti šta se tačno dešavalo u trenutku saobraćajne nesreće.

Zbog funkcionalne sličnosti sa snimačima koji se koriste u avijaciji, novi uređaji uobičajeno su prozvani “crnim kutijama” za automobile, iako su ograničenije u svom načinu rada.

Za razliku od “pravih” crnih kutija, koje uopšte nijesu crne boje već jarkih boja kako bi se povećala njihova vidljivost nakon nesreća, ugrađenih u letjelice, EDR neće moći prikupljati i pohranjivati podatke bez prekida te neće moći snimati razgovore osoba u vozilu. Odnosno, takva je tvrdnja predlagača i zagovaraoca obaveznog korišćenja ovog uređaja.

Automobilske verzije “crnih kutija” snimaće podatke uoči, tokom i nakon nesreće, u relativno kratkom periodu. Evropska unija ipak nije predvodnica u ovim naporima, s obzirom da putnička vozila u SAD-u odavno dolaze opremljena ovih snimačima događaja, a i Kina je u skorije vrijeme uvela sličnu praksu.

Obavezna ugradnja EDR-a u vozilima izazvala je podijeljene reakcije. Dok su s jedne strane pozdravljene mogućnosti razjašnjavanja vremenskog toka tokom samog nesretnog događaja, čime jasnije bude otkriven uzrok nesreće, prisutne su glasne kritike o stvarnoj učinkovitosti uređaja te postavlja se pitanje zaštite ličnih podataka i ko do njih može doći.

Korist u vještačenju

Almir Mehmedović, sudski vještak saobraćajne struke, govori da s obzirom na napredovanje tehnologije u zadnjih 10 pa i više godina, takozvane “crne kutije” odnosno Event Data Recorder (EDR) su apsolutno jedan od uređaja koji će osnovu parametara koje će bilježiti omogućiti da se jednostavnije rekonstruiše tok saobraćajne nesreće, odnosno olakšaće da se ustanove tačni uzroci nesreće i odredi krivac za nju.

Ujedno će se bolje razumjeti povrede nastale pri saobraćajnoj nezgodi, a takođe će imati i velike implikacije na dizajn cesta kao i rekonstrukciju kritičnih tačaka i obuku vozača, smatra stručnjak saobraćajne struke.

Mehmedović navodi da će i podaci iz crnih kutija biti interesantni i osiguravajućim društvima u cilju smanjenja broja fingiranih saobraćajnih nezgoda koje u velikoj mjeri nanose štetu osiguravajućim društvima.

Najveća prednost EDR-a se ogleda u tome što će bilježiti parametre prije saobraćajne nesreće, ali i tokom i nakon saobraćajne nesreće, smatra on.

Očitavanjem parametara sa EDR-a prije, tokom i nakon saobraćajne nesreće moguće je utvrditi način kretanja automobila koji su učestvovali u saobraćajnoj nesreći, a što u suštini može dati puno više informacija o načinju upravljanja automobilima koji su učestvovali u saobraćajnoj nesreći.

Takođe jedna veoma pozitivna stvar koja će uslijediti nakon uvođenja EDR-a je u tome što će sama njegova pojava djelovati preventivno na vozače ličnih automobila kako bi na primjer prilagodili brzinu trenutnim uslovima na putu kao i ograničenju brzine na dionici kretanja, smatra sudski vještak saobraćajne struke.

Prema zagovaraocima korišćenja ove tehnologije, EDR će posebno biti koristan alat u utvrđivanju uzroka nesreće modernih automobila, gdje veliki dio njih ima veći ili manji stepen autonomije i asistencije vozačima.

“Svjedoci smo sve veće pojave automobila koji posjeduju autonomne tehnologije i pri saobraćajnoj nesreći u kojoj je učestvovao automobil sa tom tehnologijom, bez parametara iz ‘crne kutije’ teško je utvrditi da li je problem u vozaču ili u automobilu”, govori Mehmedović.

Prema njegovom mišljenju, definitivno je “crna kutija”, naročito u automobilima sa autonomnim tehnologijama, neophodna iz razloga kako bi se isključilo nagađanje i pretpostavka da li je vozač pravilno koristio navedenu tehnologiju ili je tehnologija bila ta koja nije “odradila svoj posao”.

Samim tim, EDR će biti koristan alat stručnjacima poput njega, koji moraju precizno rekonstruirati događaje prilikom saobraćajnih nesreća.

Zaštita podataka

Međutim, EDR je od svojih prvih dana, prije svega u SAD-u, izazivao kritike boraca za zaštitu ljudskih prava, koji su dovodili u pitanje korištenje podataka koje uređaj prikuplja. Slične kritike redovno su dolazile iz automobilske industrije.

Tu zabrinutost dijeli i Ivan IGloo Gluhak, glavni urednik portala Automobili.hr i zavisnik o automobilima “od treće godine života”, koji napominje da je tržište ličnim podacima, prije svega ono crno, jedno od najunosnijih u svijetu.

“Ko može garanovati koje sve podatke će prikupljati ovi ‘crni uređaji’, jer sada je sve puno elektronike. Podaci o automobilu, GPS podaci o kretanju, navike vozača… sve su to vrijedni podaci koje neko može dobro unovčiti”.

Uvođenje ovakvih uređaja u avione ima smisla, smatra, jer se radi o letjelicama u privatnom vlasništvu kompanija i gdje je pitanje odgovornosti veoma bitno, što baš i nije slučaj u slučaju ličnih putničkih vozila.

Osim toga, kaže, slikovni i audiovizualni zapisi se ne uvažavaju na sudovima u regiji, a vjerovatno i šire, upravo zbog zaštite podataka, tako da je upitno hoće li ista sudbina vrijediti i za podatke koje EDR prikupi prilikom saobraćajnih nesreća.

A tvrdnje da će podaci s ovakvih uređaja omogućiti da se riješe potencijalne greške u vozilima zvuče nerealno, smatra Gluhak.

“Analizom podataka sa ‘crne kutije’ oduzima se posao onima kojim je projektovanje automobila primarni zadatak i koji taj posao odlično poznaju i dobro testiraju sve prije izlaska na tržište. Ne vidim razloga zašto bi neko imao pravo uraditi reviziju nečega što je neki inženjer u Mercedesu, BMW-u, Audiju ili nekoj drugoj kompaniji uradio i stavio svoj potpis na to. Ljudi koji to razvijaju vrlo dobro znaju što rade”.

S druge strane, postoje druge stvari koje bi bilo potrebnije kako bi se povećala sigurnost u saobraćaju, smatra Gluhak.

Ometanje u vožnji

Iako svi kao glavnog krivca za nesreće vide prekomjernu brzinu, ona je po svjetskim statistikama tek na trećem ili četvrtom mjestu, kaže glavni urednik portala Automobili.hr.

“Uvjerljivo prvo mjesto drži takozvani distracted driving, odnosno ometena pažnja tokom vožnje. U stvarnosti, to znači tipkanje na telefonu u vožnji, skrolovanje na Facebooku i Instagramu, poruke na Viberu i WhatsAppu… Zašto se ne koristi tehnologija koja će to omogućiti?”

Primjera radi, zašto niko nije obavezao da automobili isporučeni na tržište BiH, Hrvatske, Srbije…. i ostalih zemalja nemaju obavezno ugrađenu hands free opciju, odnosno mogućnost obavljanja telefonskih poziva bez potrebe da se telefon drži u ruci i prisloni na uho, pita Gluhak, dok bi se istovremeno onemogućilo korištenje aplikacija na telefonu.

“Ako nisi sposoban upariti telefon sa automobilom, onda ga nećeš moći koristiti tokom vožnje i problem riješen”.

On navodi i primjer da su se pokušali uvesti imobilizatori pokretanja vozila koji su radili na principu detekcije čestica alkohola iz kože i daha vozača, ali je na pritisak “zaštitnika ljudskih prava” ta opcija zabranjena.

“Svatko ima pravo piti, ali svi znamo koje su posljedice alkohola i vožnje. I neko je rekao da je zabrana takvih imobilizatora kršenje ljudskih prava”.

S druge strane, postoji mogućnost da bi uređaji poput EDR-a mogli potencijalno ograničavati brzinu kretanja vozila prema lokalnim pravilima, odnosno ne bi se mogla prekoračiti brzina čak i kad postoji razloga za to.

“Šta ako imate hitan slučaj i žurite u hitnu pomoć, a vozilo vas ograničava?”

Ali nema sumnje šta će se desiti ako vozila sa EDR uređajima stignu na područje naše regije, posebno ako bude uticaja na ograničenje brzine.

“Ovdje ima jako puno pametnih ljudi. Ti svi ljudi će jednostavno pronaći način da zaobiđu i isključe te ‘crne kutije’, ili da lažiraju podatke”.

Najnovije

Snimak ruskog raketnog udara na tržni centar iz obližnjeg parka

Broj poginulih u ruskom raketnom napadu koji je pogodio prepun trgovački centar u centralnom ukrajinskom gradu Kremenčuku porastao je na najmanje 18 ljudi, a...

Ukrajina i Putinove mračne teritorijalne ambicije

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista Politika rata Vladimira Putina oligarha i diktatora prema Ukrajini se nastavlja nesmanjenom žestinom. Gađa se Kijiv taj drevni prijestoni...

UŽIVO Zelenski Rusiju nazvao terorističkom državom, Rusi raketirali Harkov, ima žrtava

Ušli smo u 126. dan rata u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je pred UN-om Rusiju da je ''teroristička država'', a ona mu...

Edvard Džozef: Samit EU-Zapadni Balkan veliki uspjeh za Putina

Edvard Džozef, profesor na univerzitetu Džon Hopkins u Vašingtonu, stručnjak za Balkan, smatra da je prošlonedjeljni samit EU i Zapadnog Balkana u Briselu bio...

O TROŠKU GRAĐANA Bulatović mimo propisa odobrio besplatan ulaz Crkvi Srbije: Direktna šteta za...

Direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Aleksandar Bulatović odobrio je 27. maja besplatan ulaz u Nacionalni park Skadarsko jezero za 12 osoba na zahtjev Mitropolije...

Najčitanije

Povezano

Raste broj zahtjeva za azil u Evropskoj uniji

Evropska unija je prošle godine primila 648.000 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, objavila je u utorak, 28. juna Agencija Evropske unije za azil. Ta je brojka...

Još pet država EU protiv: Sve veći otpor zabrani benzinaca i dizelaša 2035. godine

Pet država Evropske unije su protiv zabrane prodaje novih automobila i lakih komercijalnih vozila na fosilna goriva 2035. godine. Nakon što je Njemačka poručila...

Borelj: Princip jednoglasnosti u EU onemogućava donošenje važnih odluka

Visoki predstavnik za spoljne odnose i bezbjednosnu politiku Evropske unije Žozep Borelj izjavio je da bi EU trebalo da odustane od principa jednoglasnosti, koji...

Medvedev: Moldavija može u EU samo kao dio nove Velike Rumunije

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev ne smatra mogućim direktno članstvo Moldavije u Evropsku uniju već samo stvaranjem “nove Velike Rumunije”. “Moldavija je ušla u dugi...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve