Cijene proizvodnje u Kini u septembru su porasle rekordnih 10.7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, poduprte ograničenjima potrošnje struje i naglim rastom cijena sirovina.
Indeks cijena proizvodnje pokazao je tako najveći rast cijena u posljednjih 25 godina, koliko državni statistički biro prikuplja podatke.
Sve raširenija nestašica struje u Kini, izazvana prelazom na čistu energiju, potražnjom industrijskog sektora i visokim cijenama sirovina, zaustavila je proizvodnju u mnogim fabrikama, od kojih su mnoge snabdijevači vodećih globalnih brendova.
Nestašica struje pogodila je proizvodnju cementa, čelika i aluminijuma, a komunalne kompanije teško podmiruju potražnju za energijom koja je snažno porasla zbog oporavka ekonomije nakon pandemije.
Cijene termalnog uglja na robnoj berzi u Zhengzhou prošlog su mjeseca zbog nestašice skočile za 60 posto. Prema posljednjim podacima, dosegnule su 1408.20 juana (218.77 dolara) po toni, porastavši osam posto.
Peking je preduzeo niz mjera kako bi zauzdao rekordno visoke cijene uglja i ublažio nestašicu struje, pozivajući rudarske kompanije da povećaju proizvodnju uglja, a fabrike da obuzdavaju potražnju za električnom energijom.
Uprkos tome, cijene uglja ostale su visoke, što se dijelom pripisuje tome što je desetak rudnika bilo primorano obustaviti rad zbog velikih poplava koje su pogodile glavnu kinesku pokrajinu za proizvodnju uglja Shanxi.
Podaci statističkog biroa takođe su pokazali da su potrošačke cijene u septembru porasle 0.7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Cijene svinjetine, ključne stavke indeksa potrošačkih cijena, pale su čak za 46.9 posto u odnosu na prošlogodišnji septembar.
Država otkupljuje svinjetinu od proizvođača kako bi podržala cijene ključne vrste mesa u Kini, koje su ove godine pale i time nanijele goleme gubitke poljoprivrednicima.
Bazna inflacija, koja isključuje uticaj promjenjivih cijena hrane i energije, u septembru je dosegnula 1.2 posto, nakon stagnacije u avgustu, pokazali su najnoviji podaci kineskog statističkog biroa.