Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Bugenvil – izazovi stvaranja nove države

Postoje strahovanja da bi uspjeh autonomne oblasti Bugenvil mogao podstaći i druga pacifička ostrva na sličan pokušaj, ali i da će zakomplikovati odnose u regionu, pišu svjetski mediji

Stanovnici Bugenvila, grupe ostrva koja pripada Papua Novoj Gvineji, ogromnom većinom od 98 odsto glasova su na referendumu glasali za nezavisnost. Referendum je dogovoren u okviru mirovnog sporazuma poslije brutalnog građanskog rata. Međutim, postoje bojazni da bi centralne vlasti mogle odugovlačiti proces.

Foto: Jeremy Miller/Bougainville Referendum Commission/Handout via REUTERS

Autonomna oblast Bugenvil u Papua Novoj Gvineji mogla bi postati najnovija zemlja u svijetu pošto su žitelji grupe ostrva na referendumu skoro jednoglasno glasali za nezavisnost, dok postoje strahovanja da bi njihov uspjeh mogao podstaći i druga pacifička ostrva na sličan pokušaj, ali i da će zakomplikovati odnose u regionu, pišu svjetski mediji.

Ubjedljiva pobeda

Nezavisnost Bugenvila podržalo je oko 98 odsto glasača na referendumu koji je trajao od 23. novembra do 7. decembra.

Mada je referendum odobrila vlada Papua Nove Gvineje, rezultat nije obavezujući, što znači da nezavisnost neće automatski biti proglašena, već će uslijediti razgovori s vladom Papua Nove Gvineje kada će ili da li će početi tranzicija ka potpunoj nezavisnosti, navodi BBC.

Ipak, ukazuje BBC, ubjedljiva pobjeda pristalica nezavisnosti će izvršiti pritisak na centralnu vladu da prihvati odvajanje Bugenvila koji je tražio nezavisnost još 1975. u vreme nastanka Papua Nove Gvineje, ali je taj zahtjev ignorisan.

Od oko 300.000 stanovnika Bugenvila za glasanje se prijavilo nešto više od 200.000. Glasači su imali dvije opcije – veću autonomiju ili punu nezavisnost.

Glasalo je ukupno 181.067 ljudi, od čega se 176.928 opredjelilo za nezavisnost, a 3.043 za veću autonomiju, dok je 1.096 glasova nevažeće.

Rezultat je u gradu Buka objavio predsjednik bugenvilske referendumske komisije, bivši irski premijer Berti Ahern (Bertie), poslije čega je predsjednik regionalne autonomne vlade Džon Momis (John) rekao: “Sada se, makar psihološki, osjećamo oslobođeno”.

Ako Bugenvil postane najnovija zemlja u svijetu, imaće površinu manju od 10.000 kvadratnih kilometara, čime bi bio nešto veći od Kipra, a nešto manji od Libana, ukazuje BBC i dodaje da će i njegovo stanovništvo takođe biti među najmalobrojnijim u svijetu.

Neobavezujući referendum je ključni dio mirovnog sporazuma iz 2001. kojim je okončan građanski rat na grupi ostrva zapadno od Papua Nove Gvineje.

Nasilje u Bugenvilu je počelo krajem 80-ih godina, poslije sporova oko ogromnog rudnika bakra na ostrvu, ukazuje Asošiejtid pres (Associated Press).

Iako su prinosi iz tog rudnika bili veliki izvor zarade Papua Nove Gvineje, mnogi žitelji Bugenvila, ističe AP, smatrali su da nemaju nikakve koristi od njega dok se suočavaju sa zagađenjem i ometanjem svog tradicionalnog načina života.

Strahovi i zabrinutost

Uprkos ubjedljivoj pobjedi pristalica nezavisnosti, put do odvajanja od Papua Nove Gvineje bi mogao biti dug, pošto će lideri Bugenvila morati da pregovaraju s centralnim vlastima, dok konačnu riječ o nezavisnosti tih ostrva ima parlament zemlje, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Ministar za Bugenvil u vladi Papua Nove Gvineje, Puka Temu, poslije objavljivanja rezultata u gradu Buka rekao je da je rezultat referenduma kredibilan, ali je tražio od glasača da ostatku Papua Nove Gvineje daju dovoljno vremena da prihvati rezultat, ukazujući da parlament ima konačnu riječ.

Strahuje se da bi vlada Papua Nove Gvineje, koja ne želi da izgubi dio države i da postavi presedan za druge provincije koje naginju nezavisnost, mogla da odugovlači period konsultacija, za šta, kako ukazuje Gardijan, neki posmatrači procjenjuju da bi moglo trajati deset godina.

S druge strane, ističe list, postoji zabrinutost da bi odlaganja mogla da izazovu nezadovoljstvo u Bugenvilu i da dovedu do nemira koji bi mogli ugroziti mir na ostrvima.

Dug put do nezavisnosti

Istorijsko glasanje je uslijedilo poslije višedecenijskog mirovnog procesa i dugog oporavka od brutalnog građanskog rata između bugenvilskih pobunjenika s jedne strane, i bezbjednosnih snaga Papua Nove Gvineje i stranih plaćenika, s druge strane, od 1988. do 1998. u kojem je umrlo 20.000 ljudi ili 10 odsto stanovništva, ukazuje agencija Frans pres (Agence France Presse).

Otkada je francuski istraživač Lui de Bugenvil (Louis de Bougainville) stigao do malajskog arhipelaga prije više od dvjesta godina, kontrolu nad Bugenvilom su imale Njemačka, Australija, Japan, Ujedinjene nacije i Papua Novu Gvineju.

Mnogi stanovnici Bugenvila osjećaju se kulturno bliži stanovnicima obližnjih Solomonskih Ostrva, sa snažnim identitetom koji se razlikuje od ostalih regiona Papa Nove Gvineje u kojoj inače postoje raznovrsne lingvističke i plemenske grupe.

Rat od 1988. do 1998. imao je korijen u sporu oko prihoda iz sad ugašenog rudnika bakra koji je svojevremeno pokrivao 40 odsto izvoza Papua Nove Gvineje. AFP navodi da u tom rudniku, prema procjenama, ima više od pet miliona tona bakra i 19 miliona unci zlata, što vrijedi milijarde dolara po sadašnjim cijenama.

Regionalna pitanja

S druge strane, rezultat referenduma podstakao je trku za uticaj među regionalnim silama Kinom, SAD i Australijom, ukazuje francuska agencija.

Viši zvaničnici pokreta za nezavisnost Bugenvila su, ističe AFP, već pokušali da pokrenu rat za nadmetanje – s upozorenjem da bi nova država mogla da se okrene Pekingu ako zapadne zemlje ne odigraju kako treba i ne ponude finansijsku pomoć.

Skoro jednoglasni rezultat referenduma na pacifičkim ostrvima je prevazišao očekivanja regionalnih analitičara, što bi pored ubrzanja procesa ka nezavisnosti, moglo i da zakomplikuje odnose u regionu, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).

Ubjedljivo glasanje za nezavisnost Bugenvil je, ističe američki list, postala vidljiva inspiracija za druge pokrete za nezavisnost u Tihom okeanu od Zapadne Papue koja nastoji da se odvoji od Indonezije do Nove Kaledonije koja sljedeće godine održava referendum o mogućem odvajanju od Francuske.

Dok analitičari kažu da će vladi Papua Nove Gvineje biti teško da razvlači proces za nezavisnost Bugenvila, Njujork tajms ocjenjuje i da će pod pritiskom biti i zemlje poput Australije i Novog Zelanda, jer će se vjerovatno suočiti s molbama da pomognu Bugenvilu da razvije svoje institucije i otporom iz Papua Nove Gvineje koja nikada nije bila pretjerano voljna da pomaže tim ostrvima.

Ipak, zaključuje Njujork tajms, Bugenvil sad ima potencijal da postane najnovija svjetska država i da odredi svoju sudbinu i otvori se za diplomatska partnerstva s državama koje u posljednje vrijeme pokazuju povećano interesovanje za Pacifik, uključujući SAD i Kinu.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve