Ukoliko se blokira makedonski put ka zapadnim institucijama, nacionalne tenzije će porasti u cijelom regionu. Kremlj će uložiti dodatnu energiju da ugrozi krhka demokratska dostignuća na Zapadnom Balkanu, a EU i NATO će biti sve dalji – kazao je američki analitičar Januš Bugajski analizirajući ne uspjeh referenduma o imenu u Makedoniji.
Ističe da je niska izlaznost na referendumu dovela u pitanje sporazum sa Grčkom, ali i otvorena vrata NATO-a i EU.
– Ukoliko se sporazum ne podrži, zemlja će biti sve više izložena etničkoj radikalizaciji, regionalnoj nestabilnosti i miješanju Moskve. Jedini izlaz Zaeva može biti pozivanje na vanredne izbore u novembru, iako to samo po sebi predstavlja rizičan predlog s obzirom na to da su nacionalisti ohrabreni bojkotom referenduma. Mnogo zavisi od toga da li će se koalicija između socijaldemokrata i najveće albanske partije, Demokratske unije za integraciju održati i da li će dešavanja oko referenduma podstaći pozive Albanaca za neučestvovanje u Vladi i militantnije zahtjeve za federalizaciju ili teritorijalnu autonomiju – kaže Bugajski.
On napominje da mnogi Makedonci tvrde da će novim imenom biti eliminisani njihov identitet i jezik, uprkos činjenici da su mnogi narodi imali geografske oznake porijekla u imenu države, bez slabljenja svog etničkog identiteta.
– Paradoksalno je to što bi makedonska bojazan za gubitkom identiteta mogla pokrenuti zemlju ka novoj krizi u kojoj se mogu spojiti tri potencijalno negativna elementa. Prvo, makedonski nacionalisti će biti ohrabreni neuspjehom Prespanskog sporazuma. VMRO opozicija, podržana od strane predsjednika Đorđa Ivanova, koji je pozvao na bojkot referenduma, vjerovatno će da tvrdi da su svi parlamentarni izbori o ustavnim promjenama nevažeći zbog neuspjeha referenduma koji je pokazao raspoloženje javnosti. Neki političari će tvrditi da se većina Makedonaca uzdržala od glasanja i da Albanci ne bi trebalo da odrede ime zemlje. Takve tvrdnje će intenzivirati međuetničke tenzije. Drugo, albansko stanovništvo će postati sve više frustrirano jer je Makedonija blokirana na putu ka NATO i EU. Dok mnogi Makedonci vjeruju da članstvo u jednoj organizaciji ne može biti od ključnog značaja za pristupanje, Albanci NATO posmatraju kao egzistencijalni imperativ – kaže Bugajski.
On upozorava da Makedonija može biti uvučena u granične proračune.
– Ako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Kosova Hašim Tači postignu sporazum o promjeni granica, neki albanski lideri i na Kosovu i u Makedoniji mogu da vide šansu za dalju etničku homogenizaciju, povezivanje teritorije. I treće, nacionalizam, separatizam će učiniti državu veoma podložnom uticajima Rusije. Moskva u Makedoniji vidi svoje uporište za borbu protiv NATO i EU. Kremlj može računati da bi Makedonija mogla da preraste u drugu Republiku Srpsku – zaključuje naš sagovornik.
izvor: Pobjeda