Visoki predstavnik EU Žozep Borelj je ocijenio da je “moguće da se rat u Ukrajini ne završi, zabrazdi kao u Koreji (1953) i dođe do primirja i utvrđivanja linije podjele”.
Borelj je u raspravi u Centru za međunarodna pitanja u Barseloni (CIDOB) rekao da bi „to mogao biti izlaz iz rata“ iako se često priča ko bi mogao pobijediti.
On je, prenosi španski list Vangvardija, napomenuo da bi bilo nužno da se za rasplet ukrajiniskog oružanog sukoba kao u Koreji, „ukrajinska i ruska strana uzmaknu sa svojih položaja“ i odustanu od zahtjeva, branjenja ili osvajanja teritorija.
Šef evropske diplomatije je stavio do znanja da je njegov zadatak i da ubijedi one zemlje koje ne žele da se svrstaju ni na koju stranu u ukrajinskom ratu da je „ona zla strana u tom filmu Rusija, a ne sankcije EU“.
Korejski rat 1953. je završen sporazumom o primirju i nenapadanju koji su potpisale Sjeverna Koreja i Sjedinjene Američke Države kao saveznik Južne Koreje i načelno je, primjećuje Vangvardija, taj sporazum trebalo da dovede do sporazuma o konačnom miru, a zemlja je i dalje podijeljena demilitarizovanom zonom.
Borelj je takođe predočio da je „još prerano da se misli na neke mirovne pregovore“, niti da se već razmišlja o nekoj obnovi Ukrajine, već „treba sve napore usredsrediti na to da se izbjegnu dalja razaranja“.
Evropa, prema njegovim riječima, „ne smije sebi dopustiti da se umori od rata“, mada Evropska unija kao cjelina ionako ne može voditi važnu riječ u mirovnim pregovorima zato što Rusija ne dopušta da EU bude sagovornik i „šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je uvijek htio da razgovara neposredno s ministrima članica Unije nego sa mnom“, objasnio je Borelj.
On smatra da EU ipak mora biti za pregovaračkim stolom „jer su naše sankcije ključni elemenat bilo kakvih pregovora i zato što je bezbjednost u Evropi naša bezbjednost“.
Imajući u vidu štetu koju nanose posljedice ukrajinskog rata, kao što je skok cijena energije i hrane, šef Evropske službe za međunarodne poslove i bezbjednost (EEAS) ističe da „treba tražiti rješenja za probleme koje stvara rat“.
I, kako zaključuje, ne smijemo se umoriti zato što (ruski predsjednik Vladimir) Putin misli da su zapadna društva slaba zbog stalne rasprave o tome i očekuje da će javno mnenje zahtijevati da se rat okonča.
Borelj kaže da mnoge nacije sa ostalih kontinenata, Indija, Pakistan, Kina i države iz Afrike, Azije, traže od „mene da završimo rat, a to bi značilo da prekinemo isporuke oružja Ukrajini, a kakve bi tad bile posljedice?“
„Ako Rusija pobijedi u ratu, krenuće za postizanjem sledećeg cilja“, kazao je Borelj.