Siromašnije zemlje svijeta već mjesecima nastoje ukazati da bi odricanja farmaceutskih kompanija od patentne zaštite vakcina protiv COVID-19 ubrzalo njihovu proizvodnju i distribuciju kao i samu borbu protiv pandemije. Kompanije koje se bave vakcinama uglavnom su se usprotivile odricanjima od međunarodne zaštite patenata koji štite njihove profitabilne proizvode s čim se većina zapadnih vlada složila, pišu svjetski mediji.
Bajden bira stranu
Dok SAD ubrzavaju proizvodnju i distribuciju vakcina protiv COVID-19, Džo Bajden (Joe Biden) suočava se sa sve većim pritiskom demokrata koji traže da američki predsjednik podrži zahtjev preko 55 siromašnih zemalja da se Svjetska trgovinska organizacija (STO) odrekne patentne zaštite vakcina što bi omogućilo vakcinaciju milijardi ljudi širom svijeta, piše Politiko (Politico).
Siromašne zemlje smatraju da bi odricanje od patentne zaštite omogućilo proizvođačima širom svijeta da kopiraju formule i masovno povećaju proizvodnju vakcina, a farmaceutske kompanije, uključujući i one u SAD-u, protive se tom potezu uz tvrdnje da bi to potkopalo globalni odgovor na pandemiju i da ne bi imalo predviđeni učinak ubrzavanja proizvodnje.
Tome se u STO usprotivila i administracija Donalda Trampa (Trump) što je, ističe Politiko, bio rijedak slučaj solidarnosti s Evropskom unijom, koja se uz Japan, Veliku Britaniju i Švicarsku također protivi odricanju od zaštite intelektualnog vlasništva. Blok većinom razvijenih zemalja tvrdi kako su snažne patentne zaštite bile ključne za brz razvoj vakcina, a izdavanje odricanja potkopalo bi sposobnost industrije da odgovori na buduću pandemiju.
No, demokrati u Zastupničkom domu američkog Kongresa kažu da su već prikupili blizu stotinu potpisa u pismu u kojem pozivaju Bajdena da promijeni stav SAD, optužujući farmaceutske kompanije da daju prednost profitu umjesto spašavanja života. Do sada su samo Astrazeneka (AstraZeneca) i Novavaks (Novavax) dopustile proizvođačima u Indiji, Japanu i Južnoj Koreji proizvodnju njihovih vakcina na temelju dobrovoljnih ugovora o licenciranju.
STO – koja djeluje konsenzusom – već šest mjeseci je na mrtvoj tački po tom pitanju, a apeli zastupnika i preko 400 zdravstvenih, radnih, vjerskih i drugih grupa nije uspjelo uvjeriti Bajdena da promijeni stavove SAD koji bi možda mogli uticati na promjenu pravca drugih zemalja. Sljedeći sastanak na kojem će se ispitati to pitanje u STO-u održat će se sredinom aprila. Ako ne bude rezolucije, dodaje Politiko, Bajden bi se mogao suočiti sa istim pitanjem kasnije ove godine – na samitu G7 u junu ili na godišnjem sastanku čelnika G-20 u oktobru u Rimu.
Jaz u nejednakosti ‘sve groteskniji’
Svjetska trgovinska organizacija već je osam puta raspravljala o tome treba li se odreći svojih pravila trgovinskih aspekata intelektualnog vlasništva, ali je protivljenje bogatih zemalja spriječilo potreban konsenzus, piše Ajriš tajms (The Irish Times) naglasivši da poziv za odricanje patentne zaštite ima podršku oko 100 vlada i 250 nacionalnih parlamentaraca i zastupnika u Evropskom parlamentu koji su pozvali na vanredni korak.
Farmaceutska industrija ipak se protivi tom potezu jer se finansiranje istraživanja uglavnom oslanja na poticaj iz zaštite patenata, što ulagačima omogućuje nadoknadu troškova i povrat uloženih sredstava, poslije određenog vremena nakon otkrića. U pokušaju da se postigne konsenzus, STO predlaže “treći način”, u kojem intelektualno vlasništvo ostaje zaštićeno, a farmaceutske kompanije pristaju prenositi tehnologiju putem ugovora o licenciranju.
Iako su bogate zemlje uložile finansijska sredstva u Kovaksovu shemu (COVAX) za nabavku vakcina za zemlje s niskim i srednjim dohotkom, potrebno je dosta vremena da se novac pretoči u dostupne doze vakcina jer su, naglašava dablinski list, iste bogatije zemlje sebi naručile veće količine vakcina.
Prema pisanju Ajriš tajmsa, uvid u podatke o izvozu vakcina koje je Evropska unija prikupila od februara daje predstavu o tome ko je prvi u redu: 10,9 miliona otišlo je Velikoj Britaniji, 6,6 miliona Kanadi, potom Japanu 5,4 miliona, Meksiku 4,4 miliona i po 1, 5 milion doza Saudijskoj Arabiji i Singapuru. Sastojci vakcina i proizvodni kapaciteti su također ograničeni, ostavljajući svijet da se bori s dozama koje su dostupne.
Šef Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adanom GeBrejsus (Tedros Ghebreyesus Adhanom) opisao je nedavno jaz u nejednakosti vakcina rekavši da je “svakim danom sve veći i svakim danom sve groteskniji” te da “zemlje koje sada vakcinišu mlađe, zdrave osobe s niskim rizikom od bolesti čine to po cijenu života zdravstvenih radnika, starijih ljudi i drugih rizičnih grupa u drugim zemljama”.
Pogrešan izbor?
Nevjerovatan uspjeh vakcina trebao bi biti trenutak za proslavu američkih imovinskih prava i inovacija. Umjesto toga, američka i globalna ljevica vide priliku za vladu da ‘zaplijeni i preraspodijeli’, ocjenjuje urednički tim Volstrit džurnala (The Wall Street Journal) naglasivši da ako Bajden popusti pritisku političke kampanje za razbijanje patenta za vakcine, onda će čekanje na vakcine biti duže tokom ove i sljedeće pandemije.
Indija i Južna Afrika su prošle jeseni zatražile od STO da obustavi zaštitu intelektualnog vlasništva na vakcinama i liječenjima protiv COVID-a, što je, kažu, nužno kako bi se proširio globalni pristup. Pedeset i pet drugih zemalja ali i ‘vojska neprofitnih organizacija i radničkih sindikata’ pridružili su se tom zahtjevu. Među njima su i američke demokrate poput senatora Berni Sandersa (Bernie Sanders), koji kaže: “Multimilionske farmaceutske kompanije nastavljaju davati prioritet profitu štiteći svoje monopole”.
Razbijanje patenata predstavlja pogrešan izbor između zaštite intelektualnog vlasništva i javnog zdravlja, i neće ubrzati proizvodnju ili distribuciju vakcina siromašnim zemljama, ocjenjuju urednici konzervativnog američkog lista i dodaju da STO ne može natjerati proizvođače lijekova da podijele svoju stručnost. Svrha ove kampanje je, naglašava Volstrit džurnal, natjerati farmaceutske kompanije i zapadne vlade da doniraju što više vakcina.
Ono što ljevica ne razumije je da privatne inovacije i ulaganja svima idu u korist – vakcine protiv COVID-a sada su dostupne zbog decenija istraživanja i milijardi ulaganja američkih i evropskih kompanija u vakcine za druge zarazne bolesti, koje ubijaju više ljudi u siromašnim zemljama nego što to čini COVID. Stopa smrtnosti od AIDS-a/HIV-a u Južnoj Africi gotovo je tri puta veća nego od COVID-a, napisao je njujorški list.
Zemlje s niskim prihodima možda će morati još malo pričekati na vakcine, ali Evropska unija i SAD čine 10 odsto svjetske populacije i 40 odsto umrlih od COVID-a. Što se brže vakcine distribuiraju u Evropi i SAD to će, prema ocjeni urednika lista Volstrit džurnal, prije popustiti vladine mjere zatvaranja – koje su uzrokovale ekonomsku štetu i povećano siromaštvo u zemljama s niskim prihodima.
Milijarde viška doza
Nakon što SAD iskoristi sve doze vakcine koje su potrebne, ostatak svijeta će i dalje očajnički željeti još. Bajden bi trebao sada početi planirati donacije viška doza drugima – i dugoročno razmišljati o načinima kako bi na pravedniji način raspodijelio spasonosne vakcine siromašnijim nacijama, ukazuje Vašington post (The Washington Post) u uredničkom komentaru.
Na temelju ugovora, većina doza koje dolaze s proizvodnih linija velikih farmaceutskih firmi ide u Sjedinjene Države, evropske zemlje i nekoliko drugih bogatih zemalja. Ne očekuje se da će većina Afrike i dijelova Južne Amerike i Azije postići masovno rasprostranjeno vakcinisanje do 2023., napisao je list.
Indija i Južna Afrika predvode napore, uz podršku širokog spektra nevladinih organizacija i grupe demokrata u Kongresu, koji bi se odrekli zaštite Svjetske trgovinske organizacije o intelektualnom vlasništvu u nadi da šire tehnologiju cjepiva. U pitanju su zaštite koje pokrivaju autorska prava, industrijske dizajne, patente i poslovne tajne.
Iako je Bajdenova administracija do sada odbijala odricanje od prava – s nizom valjanih razloga, ipak SAD moraju prepoznati da je u njihovom interesu da se i van svojih granica bore protiv pandemije. Kratkoročna gesta američkog vodstva jeste finansiranje Kovaks programa radi osiguranja vakcina siromašnijim zemljama, i dijeljenje viška vakcina iz SAD za koji se, naglašava Vašington post, procjenjuje da će na kraju dosegnuti više od milijardu doza.
Dugoročno, dodaje list, Sjedinjene Američke Države i drugi trebali bi sarađivati s firmama na uspostavi ugovora o licenciranju i prijenosu tehnologije kako bi se povećala proizvodnja. Farmaceutske kompanije mogle bi, bez žrtvovanja svojih poslovnih modela, dijeliti znanja i iskustva u proizvodnji s proizvođačima u slabije razvijenim zemljama, a Sjedinjene Države mogle bi pomoći u jačanju tamošnjih regulatornih tijela, kako bi se osiguralo da su te vakcine jednako dobre kao i one u bogatijim zemljama.
Novi patent, nova prilika
Konačno se izdaje novi patent na izum star pet godina koji je u bazi najmanje pet velikih vakcina protiv COVID-19, a vlada SAD će ga kontrolisati, piše Njujork tajms (The New York Times) ocjenjujući da to predstavlja priliku – ili posljednju najbolju šansu – da se ispravno iskoristi uticaj nad farmaceutskim kompanijama koje proizvode vakcine i izvrši pritisak na njih da prošire pristup manje imućnim zemljama. Pitanje je hoće li američka vlada išta učiniti, naglašava list.
Brzi razvoj vakcina protiv COVID-19, postignut rekordnom brzinom i finansiran velikom podrškom vlada SAD, EU i Britanije predstavlja veliki trijumf u vrijeme pandemije. Ali, ovaj zapadnjački uspjeh stvorio je veliku nepravdu, ukazuje njujorški list i dodaje da su stanovnici bogatijih zemalja do sada primili oko 90 odsto od gotovo 400 miliona do sada isporučenih vakcina.
Uprkos velikim finansiranjima vlada, farmaceutske kompanije kontrolišu gotovo cijelo intelektualno vlasništvo i mogu se obogatiti na vakcinama. Kritična iznimka je novi patent – podvig molekularnog inženjerstva – za koji se očekuje da će biti odobren 30. marta i zbog kojeg su zagovornici javnog zdravlja tražili od Bajdenove administracije da ga iskoristi za širi pristup vakcini.
List pojašnjava da je otkriće u istraživanju manipulisanjem ključnim proteinom korona virusa, koje je bilu u centru utrke za vakcinom prošle godine, zapravo nastalo godinama ranije u laboratoriji Nacionalnog instituta za zdravlje. Američki naučnik dr. Barni Grejem (Barney Graham) bio je u potrazi za univerzalnim vakcinama, odnosno genetskim nacrtima u borbi protiv svih virusa koji napadaju ljude. Kada se pojavio novi virus, naučnici su mogli jednostavno podesiti kod i brzo napraviti vakcinu.
Nekoliko današnjih vakcina oslanja se na ovaj izum iz 2016. i prema tvrdnjama stručnjaka za patente, kompanije će morati ili pregovarati o ugovoru o licenciranju s vladom ili će se suočiti s mogućnošću tužbe vrijedne milijarde. To, kako tvrde, daje prednost Bajdenovoj administraciji da prisili firme da dijele tehnologiju i prošire svjetsku proizvodnju. U suprotnom, ističe Njujork tajms, odustajanje od poluge koja bi mogla garantovati pristup vakcini milijardama ljudi rizikuje produžetak pandemije.