Tenzije u Francuskoj zbog navoda o policijskoj brutalnost, posebno prema ljudima afričkog i arapskog porijekla, prerasle su u nemire na ulicama francuskih gradova na protestima zbog spornog predloga zakona o bezbjednosti, dok kritičari optužuju vladu predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da uz skretanje udesno pribjegava represivnim mjerama, pišu svjetski mediji.
Zakon o bezbjednosti
Stotine demonstranata sukobile su se s policijom na protestu u Parizu u subotu, 28. novembra, zbog policijskog nasilja i predloga zakona koji bi ograničio objavljivanje snimaka policajaca u određenim okolnostima, prenosi Rojters (Reuterts), dodajući da je većina demonstranata mirno marširala.
Manje grupe maskiranih demonstranata obučenih u crno razbile su izloge i zapalile dva automobila, motocikl i kafić, dok je policija ispaljivala suzavac i šok bombe kako bi rastjerala okupljene, poslije čega je upotrijebila i vodeni top.
Pored Pariza, protestovalo se u Lilu, Renu, Strazburu i drugim gradovima.
Novinarskim organizacijama i grupama za građanske slobodu koje su organizovale proteste pridružili su se ekstremisti s krajnje ljevice, ekološki aktivisti i demonstranti iz pokreta Žuti prsluci, koji već dvije godine protestuju zbog politike vlade.
Aktivisti i novinari zabrinuti su da će “globalni zakon o bezbjednosti” omogućiti nekontrolisano policijsko nasilje, dok je s druge strane sve više poziva za veći nadzor nad policijom, ukazuje Blumberg (Bloomberg) i ističe da je gnijev pojačan poslije objavljivanja video snimka na kojem se vidi kako policija u dva zasebna incidenta prošle nedjelje koristi prekomernu silu protiv jednog crnca i migranata.
Makron, čija stranka traži zakon koji će zaštititi policiju dok vlada nastoji da ispuni obećanje o jačanju bezbjednost i suzbijanju kriminala, rekao je u petak, 26. novembra, da su snimci policijske brutalnosti “sramotni”. Francuska vlada navodi da cilj novog zakona nije da spriječi građane da snimaju intervencije policije i Makron je kazao da čvrsto vjeruje u slobodu izražavanja i slobodu medija.
Francuski lider je pod pritiskom na svim frontovima dok pokušava da odgovori na nedavne terorističke napade i zaustavi širenje korona virusa, ukazuje Blumberg i ističe da je njegovo vezivanje za desnicu uoči predsjedničkih izbora 2022. takođe izazvalo uznemirenost.
Povećane tenzije
Polemika oko zakona i policijskog nasilja izrasta u još jednu krizu francuske vlade, dok se Makron suočava s pandemijom, njenim ekonomskim posljedicama i mnoštvom problema na međunarodnoj sceni, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse) i ocjenjuje da su tenzije pojačane policijskim premlaćivanjem i rasnim zlostavljanjem crnca koje je šokiralo Francusku.
S nekoliko požara u Parizu, demonstranti su ispoljili gnijev zbog bezbjednosnog zakona koji ograničava objavljivanje lica policajaca, navodi AFP, dodajući da je, prema podacima policije, na demonstracijama u Parizu bilo 46.000, a širom Francuske 133.000 ljudi, dok organizatori protesta kažu da je na ulice širom zemlje izašlo pola miliona ljudi, od čega 200.000 u glavnom gradu.
Incident sa snimkom u kojem policajci tuku muzičkog producenta, crnca Mišela Zeklera (Michel Zecler) povećao je zabrinutost zbog navoda o sistemskom rasizmu u policiji, podvlači AFP i dodaje da je niz istaknutih slučajeva zbog policijskog maltretiranja crnaca ili Arapa pokrenuo optužbe o institucionalizovanom rasizmu, dok policija insistira da su za to krivi izolovani pojedinci.
Snimak premlaćivanja Zeklera pojavio se nekoliko dana pošto je policija već bila na udaru zbog nasilnog uklanjanja migrantskog kampa u centru Parizu, navodi AFP, ističući da je pokrenuta istraga protiv četiri policajca ali da snimak možda nikada ne bi dospio u javnost da je prethodno usvojen zakon sa spornim Članom 24 koji kriminalizuje objavljivanje snimaka policajaca s namerom da se ugrozi njihov “fizički ili psihološki integritet”.
Taj zakon je za kritičare još jedan dokaz da Makron, koji je na vlast došao 2017. kao centrista s obećanjima o liberalnim reformama, klizi u desno, navodi AFP.
Premijer Žan Kasteks (Jean Castex) u petak je naznačio da bi vlada mogla da ustukne, najavljujući da će komisija preispitati Član 24, ali je opet bio primoran da napravi zaokret kada ga je predsjedavajući parlamenta, inače blizak Makronov saveznik, optužio da pokušava da uzurpira ulogu parlamenta, navodi AFP. Predlog zakona je usvojio donji dom skupštine, ali ga Senat još nije odobrio.
Politički fijasko
Planirani zakon o bezbjednosti za jačanje policijskih ovlašćenja pretvorio se u politički fijasko vlade predsjednika Makrona pošto su policajci snimljeni kako tuku Zeklera i to dok su poslanici u parlamentu raspravljali o zakonu, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Makron je posljednjih mjeseci nizom mjera za borbu protiv islamističkog terorizma, suzbijanje ilegalne imigracije i pomoć policiji u borbi protiv kriminala privukao glasače desnice, ukazuje britanski list, dodajući da nedavne ankete pokazuju da je sve popularniji među konzervativcima.
Predloženi zakon o bezbjednosti, međutim, nepopularan je među liberalima, ljevicom i medijima, piše Fajnenšl tajms, dodajući da se urednici u medijima žale da će im ograničiti pravo na slobodu govora i mogućnosti za izvještavanje o demonstracijama i policijskim akcijama.
Javni primjeri policijske brutalnosti koji su pratili raspravu u parlamentu posramili su vladu, dok su navodi o rasnom zlostavljanju Zeklera, kako navodi list, oživjeli tinjajući gnijev u Francuskoj zbog postupanja policije prema ljudima afričkog i arapskog porijekla.
Sloboda informisanja u opasnosti?
Desetine hiljada ljudi na ulicama širom Francuske je posljednji znak da je gnijev zbog posljednjih slučajeva policijskog nasilja dao snagu opoziciji, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times), ukazujući da demonstranti optužuju vladu da se postepeno priklanja represivnoj policiji, dok se vlasti suočavaju s optužbama za strukturni rasizam i brutalnost policije.
U Francuskoj su u porastu tenzije zbog šire Makronove bezbjednosne politike za koje njegovi protivnici kažu da ograničava građanske slobode, ističe američki list i dodaje da su trvenja dijelom porasla poslije niza islamističkih terorističkih napada tokom posljednjih nekoliko mjeseci.
Mnogi demonstranti smatraju da je novi zakon o bezbjednosti pomak ka represiji u vladinoj politici i dalji dokaz da vlada ide udesno, piše Njujork tajms. Medijske organizacije i grupe za ljudska prava koje su organizovale proteste u desetinama gradova, podigle su uzbunu zbog novog zakona, tvrdeći da bi mogao da ograniči slobodu medija, kao i odgovornost policije.
Pored odredbe predloga zakona koja sprečava objavljivanje snimaka policajaca, zakon bi omogućio upotrebu dronova za snimanje građana u javnosti i dopustio da snimci s kamera na tijelima policajaca budu direktno prenošeni vlastima, ukazuje list.
Zakonski predlog je naišao na široku osudu iz francuske štampe, organizacija za zaštitu ljudskih prava, kao i nezavisnog ombudsmana za nadzor građanskih i ljudskih prava koji je rekao da zakon predstavlja “značajan rizik” za slobodu informisanja i pravo na privatnost.