Svijet se zatvara, mjesta nekada poznata po gradskoj vrevi, postala su “gradovi duhova”, piše BBC i navodi da se iz tog haosa može izaći na tri načina: vakcinacijom, razvojem kolektivnog imuniteta i promjenom ponašanja i društva.

foto Tanjug/AP

Britanski premijer Boris Džonson rekao je da vjeruje da Britanija može da “preokrene borbu” protiv epidemije u narednih 12 nedjelja i pobijedi korona virus, ali BBC ocjenjuje da čak i ako broj slučajeva počne da opada u naredna tri mjeseca, “i dalje je daleko od kraja”.

Trenutna strategija zatvaranja velikih dijelova društava nije dugoročno održiva, socijalna i ekonomska šteta bi bila “katastrofalna”, napominje britanski javni servis i navodi da je zemljama potrebna “strategija izlaza”, odnosno način da ukinu restrikcije i vrate život u normalnu.

Ali, kako dodaje, korona virus neće nestati.

U tom kontekstu, BBC ukazuje da postoje tri načina za izlazak iz ovog haosa, a to su vakcinacija, dovoljan broj ljudi koji će razviti imunitet kroz infekciju i trajna promjena ponašanja i društva.

Kada je riječ o vakcinaciji, BBC navodi da bi vakcina trebalo da ljudima da imunitet kako se ne bi zarazili, ukoliko budu izloženi virusu.

Ukoliko dovoljan broj ljudi, odnosno oko 60 odsto populacije, stekne imunitet, virus ne može da izazove epidemiju, što je koncept poznat kao “imunitet stada”.

Ove nedjelje je, prvi put, jednoj osobi data eksperimentala vakcina u SAD, nakon što je istraživačima omogućeno da preskoče uobičajeno pravila, odnosno sprovedu prvo testiranje na životinjama.

BBC navodi da se istraživanje vakcine sprovodi brzinom bez presedana, ali ukazuje da ne postoje garancije da će biti uspješno i da će zahtijevati imunizaciju na globalnom nivou.

U najboljem slučaju, kako navodi, od vakcine nas dijeli između 12 i 18 mjeseci, ako sve protekne glatko.

To je dug period za čekanje u trenutku kada se ljudi širom svijeta suočavaju s društvenim restrikcijama”bez presedana” u periodu mira.

Kada je riječ o sticanju prirodnog imuniteta, BBC navodi da je kratkoročni plan Velike Britanije da smanji broj slučajeva što je više moguće kako bolnice ne bi bile preopterećene, jer manji broj kreveta na intenzivnoj njezi znači veći broj žrtava.

Kada bi se, ukazuje BBC, smanjio broj slučajeva, to bi moglo da dovede do ukidanja određenih mjera, dokle god broj slučajeva ne poraste i ne dođe do potrebe za drugim krugom restrikcija.

Kada bi to moglo da se dogodi je neizvjesno, ističe BBC i dodaje da bi takva situacija mogla da, nenamjerno, dovede do razvoja “imuniteta stada” kako bude rastao broj zaraženih.

Međutim, za razvoj “imuniteta stada” možda bi trebalo da prođe i nekoliko godina, rekao je profesor Nil Ferguson sa Imperijal koledža u Londonu.

“Tako da, na kraju, ako bismo nastavili sa ovim dvije i više godina, možda bi naposlijetku značajan dio zemlje bio zaražen da dođe do određenog stepena zaštite zajednice”, rekao je profesor Ferguson.

Treći način BBC objašnjava pod podnaslovom “Alternative – bez jasne tačke kraja”, citirajući profesora sa Univerziteta u Edinburgu Marka Vulhausa, koji kaže da je treća opcija “stalna promjena našeg ponašanja, koja nam omogućava da održimo nizak nivo stope transmisije”.

To bi značilo da bi neke od mjera, koje su trenutno na snazi, morale i da ostanu ili bi trebalo da se uvede rigoroznije testiranja i izolacija pacijenata.

Takođe, razvijanje lijekova kojima bi mogla uspješno da se liječi infekcija moglo bi da pomogne u razvoju ostalih strategija.

Oni bi mogli da se koriste čim ljudi pokažu simptome u tzv. procesu “kontrole transmisije”, kako bi se spriječilo širenje COVID-19 na druge osobe.

BBC navodi i da bi povećanje broja kreveta u jedinicama za intenzivnu njegu imalo slični efekat jer bi se povećao kapacitet za borbu protiv većih epidemija.

“Dugorčno, jasno je da je vakcina jedan način da izađemo iz ovoga i mi se svi nadamo da će se to dogoditi šo je prije moguće”, kaže britanski profesor Kris Viti i poručuje da će nauka naći rješenje na globalnom nivou.

0 0 vote
Article Rating
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments