Bajden optužio Rusiju za “genocid” u Ukrajini

Američki predsjednik Džo Bajden u utorak je rekao da ruski rat u Ukrajini predstavlja “genocid”, ali je dodao da će konačnu presudu o tome donijeti pravnici.

U obraćanju u Ajovi, na skupu o koracima koje njegova administracija preduzima da suzbije rast cijena goriva zbog rata, Bajden je nazvao konflikt, tokom kojeg je Rusija počinila zvjerske zločine nad ukrajinskim civilima, “genocidom”, prenosi agencija Asošijeted pres.

“Vaš porodični budžet, sposobnost da napunite rezervovar, ništa od toga ne bi trebalo da zavisi od toga da li jedan diktator proglašava rat i vrši genocid na drugoj strani svijeta”, poručio je Bajden.

Kasnije je, u obraćanju novinarima na putu za Vašington, ostao pri stavu da su ruski potezi u Ukrajini genocid.

“Da, nazvao sam to genocidom. Postaje sve jasnije da Putin jednostavno pokušava da izbriše ideju da je moguće biti Ukrajinac. Dokaza za to je sve više. Drugačije je nego prošle nedjelje. Otkriva se sve više dokaza o užasnim stvarima koje su Rusi počinili u Ukrajini. I sve više ćemo saznavati o razaranju. Prepustićemo pravnicima da na međunarodnom planu odluče da li su za to ispunjeni uslovi, ali se meni čini da je to slučaj”, naglasio je američki predsjednik.

Prethodno je naveo da ne vjeruje da ruski potezi predstavljaju genocid, kao što to tvrde ukrajinski zvaničnici, već “ratne zločine”.

Prema međunarodnom pravu, genocid predstavlja namjeru da se uništi – dio ili cjelokupna – nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa, podsjeća agencija Rojters. Prema konvenciji Ujedinjenih nacija, to između ostalog obuhvata ubistva, teške tjelesne ili mentalne povrede, smrtonosne uslove ili mjere da se spriječi rađanje.

Bajden je dao više izjava o ratu u Ukrajiini koje su američki zvaničnici kasnije morali da pravdaju. Izazvao je kontroverzu tokom posjete Poljskoj kada je rekao da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu ne bi trebalo dozvoliti da ostane na vlasti. Bijela kuća pojasnila je da promjena režima nije američka politika.

Genocid, koji se smatra najtežim međunarodnim zločinom, prvo je upotrebljen da se opiše Holokaust za vrijeme Drugog svjetskog rata. Uspostavljen je kao zločin 1948. godine pod međunarodnim pravom, u okviru konvencije UN.

Od kraja Hladnog rata, američki Stejt department je formalno upotrebio taj termin sedam puta – da opiše masakre u Bosni, Ruandi, Iraku, Darfuru, zatim napade Islamske države na Jazide i druge manjine, kineske postupke prema Ujgurima i drugim muslimanima i ove godine vojni progon pripadnika manjine Rohindža u Mjanmaru. Kina odbacuje tvrdnje o genocidu.

U Stejt departmentu, taj termin obično se koristi poslije detaljnog internog procesa, a konačnu odluku donosi državni sekretar.

Ako se utvrdi da je počinjen genocid, to ne znači automatski i da će uslijediti američke kaznene mjere. Međutim, aktivisti za ljudska prava kažu da može da pomogne da se mobiliše međunarodna zajednica da spriječi dalja zvjerstva.