Piše: ŽELJKO TRKANJEC, Jutarnji list
“Kina je upravo testirala hipersonični projektil. Što ćete učiniti da održimo korak s njima na vojnom planu? I možete li garantovati zaštitu Tajvanu?”, pitao je Anderson Kuper američkog predsjednika Džoa Bajdena u Baltimoreu, na konferenciji za javnost.
“Da. Kina, Rusija i ostatak svijeta zna da imamo najmoćniju vojsku u istoriji. Ne brinite hoćemo li – oni će biti moćniji. Ali treba se brinuti hoće li se ili neće uključiti u aktivnosti koje će ih dovesti u poziciju u kojoj bi mogli napraviti ozbiljnu grešku … Čujete ljude kako govore “Bajden želi započeti novi hladni rat s Kinom.” Ne želim hladni rat s Kinom. Samo želim da Kina shvati da se nećemo povući. Nećemo promijeniti ikoje stajalište”, odgovara Bajden.
Kuper se ne da i opet pita: “Kažete, dakle, da bi SAD stale u odbranu Tajvana ako – ”. Bajden ga prekida: “Da”. Kuper: “Kina napadne”. Bajden: “Imamo obavezu to učiniti”.
Moderna tehnologija
U Tajpeju, glavnom gradu Republike Kine na Tajvanu su oduševljeni. U Pekingu, glavnom gradu Narodne Republike Kine bjesni. Možda su i svjesni niza grešaka kojima su se doveli u trenutnu situaciju. Gruba reakcija na dolazak na vlast predsjednice Tsai Ing-wen koja zagovara nezavisnost, operacija prisiljavanja/kupovanja zemalja koje su imale diplomatske odnose s Republikom Kinom na Tajvanu da postanu dio diplomatskog svijeta Pekinga do najave predsjednika Si Đinpinga da će se Republika Kina na Tajvanu vratiti pod okrilje matice zemlje na bilo koji način. Procjene vojnih analitičara kažu da će Peking za to imati dovoljnu moć negdje oko 2025. godine.
A onda je došlo do globalne nestašice poluprovodnika.
Većinu globalnog snabdijevanja osigurava Taiwan Semiconductor Manufacturing Company, TSMC. koji je i proizvođač najsofisticiranijih poluprovodnika na svijetu, trenutno radi napredne od 5 nanometara, a iduće se godine očekuju oni od 3 nanometra.
Ko kontroliše modernu tehnologiju, imaće globalnu moć u 21. stoljeću.
Japan je u proljeće objavio strategiju koja po prvi put definiše da je Republika Kina na Tajvanu pitanje nacionalne bezbjednosti. Zbog pomorskog puta važnog za Tokio, koji zavisi o uvozu, ali i zbog čipova. Republika Kina na Tajvanu tako postaje zona koju se ne smije dirati. Peking može kalkulisati o mogućoj suzdržanosti SAD-a da se aktivno uključi u odbranu “odmetnutog ostrva”, kako ga vole zvati, ali postaje svjestan da Japan neće imati dvojbi. Što podrazumijeva i američku podršku jer na snazi je odbrambeni ugovor Tokija i Vašingtona. S te se tačke gledišta nedavne otvorene vojne prijetnje Narodne republike Kine prema Republici Kini na Tajvanu, posebno doleti borbenih aviona u zonu identifikacije mogu posmatrati i kao očajnički pokušaj da se domaća javnost, primarno partijski vrh, uvjeri u odlučnost. Protiv koje govore ugroze u slučaju vojne avanture.
Bajden, Papa i Tajvan
Bajdenova izjava dolazi u trenutku kad se priprema virtuelni sastanak s Sijem koji je trenutno ranjiv. Za dvije sedmice počinje partijski sastanak presudan za odobravanje njegovog ostanka na vlasti i nakon drugog mandata. Ekonomija usporava, dužnički pritisak jača, nekretninski je biznis u problemima. A Bajden dobija sve više saveznika za ograničavanje moći Pekinga u Indo-Pacifiku.
Bajden ide i u Vatikan 29. oktobra. Sjedište koja održava diplomatske odnose s Republikom Kinom na Tajvanu. Teme razgovora su brojne, ali Republika Kina na Tajvanu i Narodna republika Kina biće svakako na dnevnom redu. Uz očekivano saglasje da Sveta Stolica ostaje privržena odnosima s ostrvom uz uporednu izgradnju odnosa s kontinentom. Tome se Partija snažno protivi, ali niko je ne pita.