Sačuvati vladu ili ne? Tzv. velika koalicija Demohrišćana (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD) bolja je nego što se misli. Ispunili su do sada čak 61 odsto obećanja, ali birači u Njemačkoj to izgleda ne primjećuju?
Već mjesecima se među članovima Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) rijetko viđaju nasmijana lica. Neizvjesnost muči drugove. Ko će u budućnosti da vodi stranku? I kuda? Da li će Socijaldemokrate da ostanu u tzv. velikoj koaliciji sa CDU i CSU, i biti dio vlasti do sljedećih saveznih izbora na jesen 2021? Ili će se taj savez prije vremena raspasti, što bi neizbježno dovelo do novih izbora?
Trenutno je više pitanja nego odgovora. To je uočilo i troje privremenih vršilaca dužnosti predsjedavajućeg SPD Manuela Švezig, Malu Drejer i Torsten Šefer-Gimbel. Oni su početkom ove sedmice u Berlinu ozbiljnim tonom objavili kako bi trebalo da izgleda dogovoreno polugodišnje svođenje bilansa velike koalicije.
Postupak u dva koraka
Njemačka vlada u oktobru namjerava da predstavi zajednički „tehnički bilans“ u kojem se navodi koji su sve projekti, dogovoreni u koalicionom sporazumu, već završeni, i na kojim poljima još ima da se radi. U drugom koraku, stranke bi trebalo da procijene taj bilans i da mu daju političku ocjenu.
Pri tom se ne radi o procentima i indeksima rezultata poslovanja nekakvog preduzeća, naglašava Šefer-Gimbel. Pod tim on misli sljedeće: u procjenu će sigurno ući i to da je dosadašnje djelovanje SPD u vladi birače malo uvjerilo. I to, uprkos tome što je SPD uspio da sprovede mnoge socijaldemokratske ideje i zahtjeve.
Vrijedna koalicija
Do tog zaključka je došla i studija koju je fondacija Bertelsman sprovela zajedno sa Centrom za socijalna istraživanja iz Berlina. Prema njoj, do kraja juna ove godine CDU/CSU i SPD već su u potpunosti ili djelimično sproveli ili pokrenuli 61 odsto od svojih 296 obećanja iz koalicionog sporazuma potpisanog prije formiranja vlade. Razmatrana su samo „istinska“ obećanja, tj. ona čija se ispunjenost jasno mogla proveriti.
To je rezultat od kojeg bi SPD u stvari morao da profitira. Oko 25 odsto svih obećanja iz koalicionog sporazuma potiču iz njihovog izbornog programa. Kod CDU/CSU to je samo 11 odsto. Iako su, što se samog sprovođenja obećanja tiče, koalicioni partneri uravnoteženiji, SPD je opet u vođstvu. Tako su, prema studiji, obećanja koja su dali Demohrišćani, sprovedena 44 odsto, a kada je riječ o SPD 45 procenata.
Na kraju bi moglo da bude i 100 odsto
Koalicioni partneri su za svoj rad od istraživača dobili dobre ocjene. Robert Ferkamp iz fondacije Bertelsman ocjenjuje da je to „rekordan srednjoročni bilans“. „Ako velika koalicija nastavi da radi ovim tempom, ona bi mogla da ispuni gotovo sva obećanja do kraja svog mandata.“
Ali u njemačkoj javnosti se to potpuno drugačije doživljava. U okviru studije su bili anketirani i građani. Tek svaki deseti ispitanik smatra da se obećanja iz koalicionog sporazuma „u velikoj mjeri“ ispunjavaju. Više od dve trećine (79%) ispitanika vjeruje, međutim, da se „gotovo ništa“ ili „oko polovina“ obećanja sprovodi. Ferkamp ukazuje da je to „ogroman raskorak“ između stvarnog i percipiranog sprovođenja koalicionih obećanja.
Alarmantni signali
Analitičari smatraju da je očigledno da sve više građana gubi kontakt s političkom stvarnošću. Samo njih 14 odsto smatra da je ispravan način na koji politika u demokratiji funkcioniše – u malim koracima i kroz traganje za kompromisom. „Nešto više ne funkcioniše u turbinama naše demokratije“, upozorava Ferkamp. U atmosferi narastajućeg populizma jedino što vredi jeste kratkoročni uspeh.
Autori studije za tu pojavu nemaju spremna jednostavna rešenja. Oni političarima preporučuju da bolje slušaju i fokusiranije objašnjavaju biračkom telu kako i zbog čega teže sprovođenju određenih ciljeva. Robert Ferkamp smatra da nije ispravno odricati se velike koalicije koja uspješno djeluje samo zbog njenog lošeg javnog imidža.
Kvo vadis SPD?
Ali to je mišljenje koje samo djelimično važi unutar članstva SPD. U anketama je podrška toj partiji pala na 13 procenata. To vrijednuje dosadašnji rad vlade i nameće pitanja o budućim smjernicama. „Šta socijaldemokratija predstavlja u 21. vijeku? I na koji način ćemo se baviti glavnim pitanjima čovječanstva, od klimatskih promjena, preko pitanja globalizacije, demokratije i slobode, pa do digitalizacije“, zaključuje vršilac dužnosti predsjednika SPD Torsten Šefer-Gimbel.
Iz te perspektive će se izvući i srednjoročni bilans. „Ne pomaže nam ako smo obavili 70 odsto sporednih projekata, a ništa nismo preduzeli u vezi s klimatskim promjenama, jer bi tada ukupna javnost sigurno došla do zaključka da važan dio posla nije obavljen.“
Jedno je sigurno: o tome hoće li SPD ostati u vladi glasaće se početkom decembra na stranačkom kongresu.