Četvrtak, 8 Decembra, 2022
Rubrika:

Analiza CNN-a: Putinu ističe vrijeme, i on to zna

Rat u Ukrajini je možda ušao u novu fazu i Putin je možda satjeran u ćošak, ali kraj sukoba bi još uvijek mogao da bude veoma daleko.

Putinova bombastičnost se nastavlja: ​​objaviviši u petak aneksiju ukrajinskih teritorija, Putin je proglasio da će Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson „zauvijek“ postati dio Rusije. On žuri da proglasi pobjedu, zacementira male dobitke i traži mir, piše CNN.

On je pozvao Ukrajinu da odmah „prekine vatru“ i „sjedne za pregovarački sto“, ali je dodao: „Nećemo pregovarati o izboru naroda. To je završeno. Rusija je neće izdati“.

Daje sve od sebe da to sakrije, ali Putin gubi rat u Ukrajini, piše CNN.

To vidi i Andrej Kortunov, koji u Moskvi vodi Ruski savjet za međunarodne poslove koji podržava Kremlj. „Predsjednik Putin želi da okonča cijelu ovu stvar što je brže moguće“, rekao je za CNN.

Putinova nedavna regrutacija 300.000 vojnika neće preokrenuti njegove gubitke na bojnom polju, a izazvala je nezadovoljstvo naroda u Rusiji, što ga je dovelo u opasnu političku situaciju.

Prema zvaničnim podacima EU, Gruzije i Kazahstana, oko 220.000 Rusa pobjeglo je preko njihovih granica od kada je objavljena „djelimična mobilizacija”. EU je saopštila da njen broj – skoro 66.000 – predstavlja povećanje za više od 30 odsto u odnosu na prethodnu nedelju.

Nezavisni ruski mediji koji citiraju FSB, procjenjuju da je ukupan egzodus još veći. Kažu da je više vojno sposobnih muškaraca pobjeglo iz zemlje od regrutacije, 261.000, nego što se do sada borilo u ratu.

CNN nije u mogućnosti da provjeri ruske brojke, ali 40 kilometara zastoja u saobraćaju na granici sa Gruzijom i dugi redovi na prelazima u Kazahstanu i Finskoj govore o reakciji i jačanju percepcije da Putin gubi svoj osjećaj za procjenu raspoloženja u Rusiji.

Kortunov kaže da ne zna šta se dešava u Kremlju, ali da razumije raspoloženje javnosti zbog ogromnih troškova i pogibija u ratu. „Mnogi bi počeli da postavljaju pitanja, zašto smo upali u ovaj nered? Zašto smo, znate, izgubili toliko ljudi.“

Putinova logična opcija je, kaže Kortunov, da proglasi pobjedu i izađe pod svojim uslovima. Ali za ovo mu je potrebno značajno dostignuće na terenu. „Rusija ne može jednostavno da dođe tamo gdje je bila, 24. februara ove godine, da kaže, u redu, znate, to je u redu. Naša misija je ostvarena. Pa idemo kući… Trebalo bi da postoji nešto što se javnosti može predstaviti kao pobjeda.“

I to je logika koju izgleda Putin slijedi, pečateći lažne referendume u ukrajinskim oblastima Lugansk, Donjeck, Zaporožja i Herson, i proglašavajući ih dijelom Rusije.

On je koristio isti plan pripajanja Krima Ukrajini 2014. i sada, kao i tada, prijeti potencijalnim nuklearnim udarima ako Ukrajina, uz podršku svojih zapadnih saveznika, pokuša da povrati anektirane teritorije.

Da li se Putin sprema za mir?

Zapadni lideri su u borbi protiv Putina. Prošle nedelje američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan rekao je za „Meet the Press“ na NBC-u da će Vašington odlučno odgovoriti ako Rusija upotrebi nuklearno oružje protiv Ukrajine i jasno stavio do znanja Moskvi da će se suočiti sa „katastrofalnim posljedicama“.

Lideri su takođe obećali da neće priznati te regione kao dio ruske teritorije.

Američki predsjednik Džo Bajden rekao je da akcije Moskve „nemaju legitimitet“, dodajući da će Vašington nastaviti da „uvijek poštuje međunarodno priznate granice Ukrajine“. Evropska unija je saopštila da „nikada neće“ priznati „nezakonitu aneksiju“ Kremlja i opisala taj potez kao „dalje kršenje nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine“.

Malo je novog u onome što Putin radi, što, ako ništa drugo, čini njegove poteze predvidljivijim, a samim tim i spremnijim za analizu.

Kurt Volker, koji je bio američki ambasador u NATO-u i specijalni predstavnik SAD u Ukrajini za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trampa, vjeruje da se Putin možda sprema za mir.

„Mislim da ono čemu on mora da teži jeste da maše nuklearnim oružjem, zapreti Evropi na razne načine, a zatim kaže, u redu, pa hajde da pregovaramo o nagodbi. I da zadržim ono što sam već uzeo“.

Fiona Hil, koja je savjetovala tri američka predsjednika o nacionalnoj bezbjednosti u vezi sa Rusijom, takođe smatra da Putin možda pokušava da završi igru. „Osjeća akutnu hitnost da gubi zamah i sada pokušava da izađe iz rata na isti način na koji je ušao u njega. S tim što je on odgovorna osoba i on postavlja sve uslove bilo koje vrste pregovora. “

Ako su ove analize tačne, one idu uveliko u objašnjavanju misterije onoga što se dogodilo ispod Baltičkog mora u ponedjeljak.

I danski i švedski seizmolozi snimili su eksplozivne udarne talase blizu morskog dna: prvi, oko 2 sata ujutru po lokalnom vremenu, dostigavši 2,3 magnitude, a zatim ponovo, oko 19 časova, registrujući 2,1.

Za nekoliko sati otkrivene su uzburkane površine mora, Danci i Njemci su poslali ratne brodove da obezbjede to područje, a Norveška je povećala bezbjednost oko svojih naftnih i gasnih postrojenja.

Do sada su otkrivena najmanje četiri curenja u ruskim gasovodima Sjeverni tok 1 i 2, od kojih svako na površini podsjeća na uzavreli kotao, najveći u prečniku od jednog kilometra, i zajedno izbacuju industrijske količine toksičnih gasova u atmosferu.

Evropski bezbjednosni zvaničnici su prethodnih dana u toj oblasti vidjeli ruske mornaričke brodove, rekli su zapadni obavještajni izvori. Sjevernoatlantski savjet NATO-a opisao je štetu kao „namjeran, nepromišljen i neodgovoran akt sabotaže“.

Rusija negira odgovornost i kaže da je pokrenula sopstvenu istragu. Ali bivši šef CIA Džon Brenan rekao je da Rusija ima stručnost da nanese ovu vrstu štete „svi znaci upućuju na neku vrstu sabotaže da se ovi cjevovodi nalaze samo na oko 200 stopa u vodi i da Rusija ima podmorske kapacitete za to. lako postavljati eksplozivne naprave pored tih cjevovoda“.

Brenanova analiza je da je Rusija najvjerovatniji krivac za sabotažu i da Putin vjerovatno pokušava da pošalje poruku: „To je signal Evropi da Rusija može da dosegne van granica Ukrajine. Dakle, ko zna šta bi mogao sledeće da planira.“

Sjeverni tok 2 nikada nije bio u funkciji, a Sjeverni tok 1 je ugušio Putin dok je Evropa jurila da popuni rezerve gasa uoči zime, dok je smanjivala zahtjeve za ruskim snabdjevanjem i tražila dobavljače za zamjenu.

Sabotaža gasovoda Sjeverni tok bi, prema Hil, mogla da bude posljednje Putinovo bacanje kockice, tako da „nema više vraćanja na pitanja gasa. I neće biti moguće da Evropa nastavi da gradi svoje rezerve gasa za zimu. Dakle, ono što Putin radi je apsolutno sve bacanje na ovo upravo sada.“

Drugi faktor koji ubrzava Putinovo razmišljanje može biti približavanje zime. Napoleon i Hitler nisu uspjeli da zauzmu Moskvu jer su linije snabdjevanja kroz Ukrajinu bile preduge i naporne zimi. Volker kaže da ono što je istorijski spasilo Rusiju sada pritiska Putina:

„Ovog puta Rusija je ta koja mora da snabdjeva linije, pokušavajući da održi svoje snage u Ukrajini. To će biti veoma teško ove zime. Tako da se odjednom, zbog svih ovih faktora, Putinova vremenska linija pomjerila nagore“.

Suština je, rekala Hil, da je „ovo rezultat toga što Ukrajina dobija zamah na terenu na bojnom polju i što ga sam Putin gubi, tako da pokušava da se prilagodi okolnostima i u suštini preuzme kontrolu i dobije svaku prednost“.

Niko ne zna šta se zaista dešava u Putinovoj glavi. Kortunov sumnja da će Putin biti spreman da napravi kompromis mimo svojih uslova za mir, „ne pod uslovima koje nudi predsjednik Zelenski, ne pod uslovima koje nudi Zapad… [iako] treba da bude spreman da izvrši stepen fleksibilnosti. Ali ne znamo koji će ti stepeni biti.“

Prema Hil, Putin želi da njegovi pregovori budu sa Bajdenom i saveznicima, a ne sa Ukrajinom: „On u suštini sada kaže da ćete morati da pregovarate sa mnom i da tražite mir. A to znači da priznamo šta smo uradili na terenu u Ukrajini“.

Pošto nije uspio u suočavanju sa zapadnim vojnim jedinstvom koje podržava Ukrajinu, izgleda da je Putin spreman da diplomatski testira zapadnu odlučnost, pokušavajući da podjeli zapadne saveznike oko uslova za mir.

Volker očekuje da Putin prvo postavi Francusku i Njemačku „da bi rekao da moramo da prekinemo ovaj rat, zaštitićemo naše teritorije po svaku cijenu, koristeći sva neophodna sredstva, a vi morate da izvršite pritisak na Ukrajince da se nasele“.

Ako je ovo Putinov plan, to bi se moglo pretvoriti u njegovu najveću stratešku grešku do sada. Malo je zapadnjačkog apetita da vidi kako on ostane na vlasti – to je tokom ljeta rekao američki sekretar odbrane Lojd Ostin – a još manje da iznevjeri Ukrajinu posle svih njenih patnji.

Putin zna da je satjeran u ćošak, ali izgleda da ne shvata koliko mali prostor ima, i to je, naravno, ono što najviše zabrinjava – da li bi zaista mogao da ispuni svoje nuklearne prijetnje?

Rat u Ukrajini je možda ušao u novu fazu i Putin je možda satjeran u ćošak, ali kraj sukoba bi još uvijek mogao da bude veoma daleko.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Ha20
04.10.2022-16:47 16:47

Da vidimo kako ce Hitler 20-og vijeka proci i u koju ce septicku jamu zavrsiti ?