Satjeran u ćošak izraelskim planovima za aneksiju Zapadne obale, palestinski predsjednik Mahmud Abas je najavio prekid bezbjednosnih i drugih aranžmana s Izraelom, dok su ulozi visoki na obje strane s prijetnjom razbuktavanja požara na Bliskom istoku, pišu svjetski mediji.

Najjača karta u slaboj ruci

Abas je upozorio da će sva koordinacija s Izraelom prema prethodnim mirovnim sporazumima biti okončana ako Izrael sprovede planove za jednostranu aneksiju djelova okupirane Zapadne obale, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Palestinci kažu da bi aneksija okončala njihove nade za nezavisnu državu uz Izrael u okviru rješenja dvije države, ističe AFP uz ocjenu da bi potpuni prekid bezbjednosne koordinacije mogao da ugrozi relativan mir na Zapadnoj obali gdje oko 2,7 miliona Palestinaca živi pored više od 400.000 izraelskih naseljenika.

Abas je u utorak, 19. maja, rekao da planovi za aneksiju pokazuju da se Izrael više ne pridržava mirovnih sporazuma dve strane, zbog čega je palestinska vlada oslobođena svih obaveza iz sporazuma i dogovora s vladama Izraela i SAD, uključujući bezbjednost.

Palestinski predsjednik nije ulazio u detalje o implikacijama takve odluke, ali je to, ocjenjuje AFP, njegova najsnažnija karta u veoma slaboj ruci dok pokušava da izvrši pritisak na Izrael da odustane od aneksije koju je najavila nova vlada premijera Benjamina Netanjahua.

Tarek Bakoni (Tareq Baconi) iz Međunarodne krizne grupe je rekao da je palestinsko liderstvo malo toga razjasnilo šta bi značilo okončanje bezbjednosne koordinacije, dodajući da takav potez obuhvata mnoge stvari, uključujuću snabdjevanje hranom. Hju Lovat (Hugh Lovatt), analitičar u Evropskom savetu za spoljne odnose, rekao je da Abasovu deklaraciju treba interpretirati kao posljednje očajničko upozorenje.

Palestinska uprava i sporazumi s Izraelom

Zasad nije jasno kako će biti sprovedena Abasova najava, ukazuje Asošiejtid pres (Associated Press) i objašnjava da je sporazumima iz Osla i drugim dogovorima iz 90-ih napravljena Palestinska uprava, kao i da oni određuju njene političke, ekonomske i bezbjednosne odnose s Izraelom.

Abas je rekao da Izrael treba da ispuni svoje odgovornosti pred međunarodnom zajednicom kao okupaciona snaga i takođe najavio da će Palestinci pojačati kampanju za ulazak u međunarodne organizacije kao država članica, uprkos protivljenju SAD. Državni sekretar SAD Majk Pompeo (Mike) rekao je da se nada da će bezbjednosni aranžmani ostati.

Međutim, nije jasno da li će Abas, koji je i ranije iznosio slične pretnje, ostvariti posljednju najavu, podvlači AP i ukazuje da je bezbjednosna koordinacija u interesu i Abasa i Izraela, pošto je uglavnom usmjerena na palestinsku ekstremističku grupu Hamas, koja je glavni rival njegovog Fataha.

Izraelske snage su razmještene širom Zapadne obale i redovno izvode akcije hapšenja u palestinskim gradovima, obično u koordinaciji s palestinskim bezbjednosnim snagama kako bi se izbjegao sukob između njih, objašnjava AP. Palestinske bezbjednosne snage, kao i viši zvaničnici, takođe moraju biti u koordinaciji s Izraelom kako bi se kretali Zapadnom obalom ili izlazili i ulazili s te teritorije preko graničnih prelaza sa susjednim Jordanom, koji su pod kontrolom Izraela.

Palestinska uprava obezbjeđuje osnove usluge na okupiranoj Zapadnoj obali i, kako ocjenjuje AP, njeno raspuštanje bi stvorilo haos i ostavilo desetine hiljada civilnih službenika bez posla. Govoreći o “državi Palestini”, Abas je izgleda ipak ostavio prostor da ona nastavi da postoji u sadašnjem obliku pod drugačijim, spornim imenom.

Sporazumi s Izraelom regulišu skoro sve osnovne funkcije Palestinske uprave, uključujući izdavanje pasoša i drugih zvaničnih dokumenata. Izrael, takođe prikuplja poreze i carinske prihode u ime Palestinske uprave, što je njen glavni izvor prihoda.

Moguće dramatične promjene

Predsjednik Palestinske uprave je nekoliko puta pretio prekidom saradnje i nije jasno šta će njegova deklaracija značiti u budućnosti, posebno u smislu budućnosti palestinskog bezbjednosnog aparata, ističe Gardijan (The Guardian).

Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO), kojom predsedava Abas, glasala je za okončanje saradnje s Izraelom i SAD 2018. i prepustila predsjedniku da odluči kada da sprovede tu odluku, dodaje britanski list.

Abas je i ranije iznosio prijetnje da će odustati od sporazuma s Izraelom, ali nije to uradio, navodi BBC, ukazujući da je njegov posljednji potez pratila dosad najsnažnija retorika.

Abasova odluka, ako bude sprovedena, ocjenjuje BBC, mogla bi da izazove dramatične promjene na terenu na Zapadnoj obali, gdje sporazumi iz 90-ih utiču na svakodnevni život Palestinaca, dok su takođe pomogli jačanje podršku međunarodno priznatom palestinskom liderstvu.

Viši palestinski zvaničnik je za BBC rekao da je prijetnja ozbiljna i da će biti razmotreno njeno ispunjavanje. Ipak, bezbjednosne snage na terenu još nisu dobile naređenja.

Abas je pozvao druge zemlje da uvedu “ozbiljne sankcije” Izraelu, ako nova vlada Netanjahua počne da sprovodi planove o aneksiji.

Šef evropske diplomatije Žozep Borel (Josep Borell) u petak je jasno stavio do znanja da se Evropska unija protivi jednostranoj akciji u pogledu Zapadne obale i rekao da će Unija iskoristiti sve svoje “diplomatske mogućnosti” da spriječi aneksiju i da osigura održanje međunarodnog prava.

Kralj Jordana, jedne od samo dvije arapske države koje su potpisale sporazum s Izraelom, upozorio je na potencijalne konsekvence izraelske aneksije. Ako propadne Palestinska uprava u regionu će doći do haosa i povećanja ekstremizma, rekao je za njemački časopis Špigel (Der Spiegel) jordanski kralj Abdulah Drugi, dodajući da će, ako Izrael anektira Zapadnu obalu, doći do masivnog sukoba s Jordanom.

Visoki ulozi

Palestinski zvaničnici su najavili da će poništiti sve sporazume s Izraelom, dok nastoje da dobiju međunarodnu podršku protiv izraelskog plana za aneksiju okupiranje Zapadne obale, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Jorunal), ukazujući da je plan aneksije najavljen pošto je predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) objavio mirovni plan koji ide u prilog Izraelu u većini pitanja i koji su odbacili Palestinci.

Ulozi su, međutim, visoki na obje strane, ocjenjuje Volstrit džurnal. Izrael bezbjednosnu koordinaciju s palestinskim bezbjednosnim snagama smatra ključnom za svoje napore da održi stabilnost i spriječi Hamas, koji vlada Gazom, da dođe do vlasti i na Zapadnoj obali.

Koordinacija je takođe koristila Abasu i njegovoj partiji Fatah, dugogodišnjem rivalu Hamasa, dodaje američki list, ukazujući da su napori za pomirenje Fataha i Hamas propali pošto je ekstremistička grupa preuzela kontrolu nad pojasom Gaze 2007.

Dok je Abas u utorak bio direktniji u svojoj prijetnji nego ranije, analitičari kažu da u palestinskoj javnosti i dalje postoji snažna sumnja da bi odluka mogla biti sprovedena pošto Palestinska uprava zavisi od Izraela i bez koordinacije o bezbjednosti, granicama, trgovini i porezima, Palestinska uprava vjerovatno neće moći da preživi u sadašnjem obliku.

Ali i bez potpunog prekida veza, ukazuje Volstrit džurnal na ocjene analitičara, Abas i dalje može da poveća uloge za Nehanjahua dopuštanjem velikih marševa i protesta što može promijeniti situaciju na terenu. Ako Palestinska uprava poništi bezbjednosne sporazume, Izrael će možda morati da razmjesti više snaga na Zapadnoj obali povećavajući rizik od sukoba i tenzija.

Propast Abasove strategije za rješenje sukoba?

Palestinski lider se zalagao za bezbjednosnu saradnju s Izraelom u nastojanju da dođe do palestinske državnosti, ali je njegova strategija sada u ćorsokaku i sada se, satjeran u ugao planovima Izraela za aneksiju, opredijelio za scenario “sudnjeg dana”, piše Njujork tajms (The New York Times).

Najava prekida bliske bezbjednosne saradnje s Izraelom koja je štitila Abasovu vladu od radikalnijih palestinskih elementa, ali i izraelske građane od terorističkih aktova, mogla bi ukloniti prepreke za ratobornije reakcije, ocjenjuje list, ukazujući da su kraj bezbjednosne saradnje s Izraelom palestinski zvaničnici označavali kao scenario “sudnjeg dana” zbog potencijala da razbukta sukob.

Najava Abasa dio je očajničkog poteza da se izmami međunarodna podrška Evrope i arapskog svijeta, u kojem su nekada čvrsti saveznici sve manje pouzdani, ističe Njujork tajms, ali i ukazuje na ocjene analitičara da je to istovremeno priznanje da je propala Abasova strategija iz proteklih 15 godina. Od dolaska Abasa na čelo Palestinske uprave 2005, bezbjednosna saradnja je bila osnova njegovog pristupa rješenju sukoba. To je bio način da se pokaže Izraelcima da palestinska država na Zapadnoj obali nije nužno prijetnja Izraelu i da mirno mogu koegzistirati.

Izraelski planovi za aneksiju bi taj cilj mogli staviti izvan domašaja, možda i trajno, ukazuje američki list. Suočen s pritiskom iz svoje baze da ne prihvati oduzimanje palestinske zemlje, Abasu je ostalo malo karata kojima može igrati i analitičari ocjenjuju da se Abas prikazao kao da je satjeran u opasan ugao s objavom koja mu ostavlja malo prostora za manevrisanje, za razliku od ranijih prijetnji i upozorenja.

Protivnici aneksije su dugo upozoravali da bi takav potez mogao zapaliti Bliski istok, pošto bi Palestinci mogli biti u očaju s osjećajem da nemaju šta da izgube pribjegavanjem nasilju, ističe Njujork tajms i ukazuje na upozorenje izraelskih i palestinskih analitičara da bi Abasova najava mogla imati ulogu u raspaljivanju nasilja, bez obzira da li je to bila njegova namjera.

0 0 vote
Article Rating
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments