Novca u budžetu za crnogorski sport će biti, ali je potrebno realno i pažljivo planirati aktivnosti i predlagati programe za sufinansiranje, kako bi se tačno znalo šta se finansira, poručeno na pres konferenciji Uprave za sport i mlade povodom dodjele sredstava za sprovođenje programa sportskih organizacija. Vd. direktora Uprave za sport i mlade, dr Marko Begović, pojasnio je da je na budžetskoj liniji bilo 4,15 miliona eura, a od toga iznosa je opredijeljeno 150 hiljada za Nacionalnu antidoping komisiju, a pokrenut je i pilot projekat dječjeg sporta i za to je neophodno 350 hiljada eura.
“Znači ostalo je 3,65 milona eura, a 50 hiljada se uvijek ostavlja za dodatne aktivnosti saveza i savezima je trebalo opredijeliti 3,6 miliona. Ako želimo dobro ovom društvu moramo da prihvatimo da neke promjene ne mogu da se kreću brzinom kojom očekujemo, jer se možemo kretati samo brzinom najspornije karike u sistemu. Tako da sam odluku stavio van pravne snage i dao Komisiji dodatno vrijeme, a u skladu sa rokovima da opredijeli kompletan iznost od 3,6 miliona”, rekao je Begović.
Smatra da je u pitanju najbolja odluka do sada, jer se ušlo u meritum svakog programa, a po prvi put drastično su povećene stipendije sportistima, poput Marije Vuković, Slađane Pejović, Milivoja Dukića, Filipa Radovića i brojnih drugih naših nadarenih sportista.
“Sada možemo reći da su sredstva poreskih obaveznika završila tamo gdje im je i mjesto – kod sportista i sportskih radnika, te smo na taj način zaštitili interes naše Crne Gore”, ističe Begović.
“Imajući u vidu da postupak raspodjele sredstava traje, možda, i neopravdano dugo donio sam odluku da 15. juna imamo konsultativni sastanak sa svim nacionalnim sportskim savezima kako bi mogli da vidimo koji su njihovi planovi u naredne dvije godine, što će nam pomoći da u septembru zaokružimo iznos sredstava koje treba potraživati od Vlade da se Zakonom o budžetu opredijeli za narednu godinu”, najavio je Begović.
Istakao je da se mora osnažiti metodologija predlaganja programa za sufinansiranje da bi se tačno znalo šta se finansira.
“Imamo primjer da nam jedna nacionalna sportska organizacija kaže da ukoliko odlučimo da podržimo njihov program aktivosti, ili dio njihovog programa, ne postavljamo uslove raspolaganja opredijeljenim sredstvima. Ovakav odnos prema javnim, odnosno sredstvima poreskih obvaznika ne postoji u civilizovanom svijetu i mi smo odlučili da tome stanemo na kraj. Takođe, stali smo na kraj dupliranju finansija. Nevjerovatno je da nam Crnogorski olimpijski kompitet traži sredstva za pripremu sportista kad je to u nadležnosti Nacionalnog sportskog saveza. Mogli bi i to da razumijemo da smo dobili plan i program”, kazao je Begović.
Istakao je da je neophodna intenzivnija komunikacija sa predstavnicima sportskog sektora, kako bi se razumijele određene pozicije.
Što se tiče masovnog sporta, kako je ukazao Begović, tu je bilo jako malo predloga, a u svakoj zemlji koja vodi računa o građanima, masovni sport je, kako smatra, prioritet.
“Mi smo ove godine, iako se o tome uopšte ne priča, skoro 5,5 miliona eura obezbijedili za sportsku infrastrukturu. Ove godine ćemo imati 35 infrastrukturnih projekata. Novca u budžetu za sport će biti, ali programi i organizaciona struktura moraju biti na značajno višem nivou”, rekao je Begović.
Istakao je da sport u Crnoj Gori ne smije da bude podstanar, ali smatra da je potrebno realnosti u planiranju i programiranju aktivnosti i malo razumijevanja specifičnosti sporta i u odnosu na budžetska srdestva koja se opredijeljuju.
“Suzbili smo korupciju i klijentelizam i ušli smo u punu depolitizaciju. Sad je na redu da se depolitizuje do kraja i profesionalizuje sportski pokret, ako želimo da imamo sistem sporta u službi potreba građana”, kazao je Begović.
Član Komisije, Branimir Ivanović, rekao je da je 38 nacionalnih saveza, koji su aplicirali, zatražilo ukupno 9,2 miliona eura, a na raspolaganju je bilo 3,6 miliona što je trećina toga iznosa.
“Tako da sam u startu očekivao da će uvijek biti onih koji neće biti zadovoljni odukom, jer njihove projektovane želje objektivno nisu mogle biti ispunjene. Po prvi put po novom Pravilniku radilo se po bodovnoj listi. Imali smo 11 kriterijuma, a svaki kriterijum je vrednovan od 1 do 30. Ali vrlo je teško utvrditi vrijednost boda, tako da smo, pored bodovne liste, u nekim savezima ipak morali kao kriterijum koristiti i specifičnost sportova, njihovu masovnost, zastupljenost u medijima, rasprostranjenost u svijestu”, objasnio je Ivanović.
Rekao je da su uglavom svi savezi potpisali odluku, razumijeli situaciju i zahvalili na dobijenim sredstvima, a jedino je, kako je istakao, iznenađen postupkom predstavnika Atletskog saveza.